Znate li tko su Kuri, Mykie, Hub, Lynx, Aristotel i Olly? E, pa to su naši budući najbolji prijatelji. Ne želimo uvijediti mačke, pse, kanarince ili zlatne ribice, ali očito je da u pametnim pokretnim napravama kao kućnim ljubimcima dobivaju velike suparnike u zadobivanju ljudske pažnje. Robotići nedavno izasli na tržište namijenjeni su druženju i pomoći u kući te se čini da u osvajanju ljudi itekako uspijevaju. Neodoljivi su, od pomoći, pažljivi, druželjubivi te pridobivaju i najtvrdokornije. Izgledaju kao igračke, ali mnogo su više od toga. Pomažu u čuvanju djece, korisni su starijima i nemoćnima, vode pametne domove, pa bi mogli biti svojevrsni pomoćnici, tajnici ili batleri koji su mnogima ostvarenje dugogodišnjeg sna.
Veliki osvajački pohod pametnih robota krenuo je prema našim domovima bez ikakve mogućnosti zaustavljanja, tako da agencija Research and Markets predviđa da će do 2022. tržište pametnih osobnih robota vrijediti 34 milijarde dolara. Koliko su osobni roboti vruća roba, pokazuje i to da se već proglašavaju novom tehnološkom revolucijom. Ta tehnološka revolucija bit će veća od one prije 30 godina kada su se proširila osobna računala, smatra, primjerice, singapurski ministar vanjskih poslova Vivian Balakrishnan, zadužen i za provedbu programa pametne nacije. Razvojna tvrtka Mayfield Robotics, iza koje stoji Bosch, izradila je…
tkad je prije nepune četiri godine Hrvatska ušla u Europsku uniju, najveća ulaganja bila su ona u prometnu infrastrukturu i više od trećine najvažnijih stotina investicija financirano je novcem državnih tvrtki, odnosno proračunskim sredstvima države, lokalne samouprave i Europske unije. Sagrađene su dvije dionice nedovršene autoceste od Zagreba do Siska, započeta rekonstrukcija i dogradnja željezničke pruge od Dugoga Sela do Križevaca i otvoren novi terminal zagrebačke zračne luke ‘Franjo Tuđman’ u koncesiji francuskoga konzorcija. Svako od tih ulaganja ‘teško’ je više od dvije milijarde kuna. U klub onih čija vrijednost prelazi milijardu upisali su se još zadarska luka Gaženica, HEP-ovo toplinsko postrojenje u Zagrebu i splitski trgovački centar. Privatni sektor iskazao se najviše u gradnji i rekonstrukciji turističke infrastrukture, uglavnom hotela na Jadranu, u što je uloženo ukupno otprilike četiri i pol milijarde kuna. Mnogo manje nego prijašnjih godina ulagalo se u gradnju trgovačkih centara i poslovno-stambenih kompleksa, ali ipak gotovo tri i pol milijarde kuna. Zamjetan je i trend ulaganja javnoga, uglavnom europskog, novca u gradnju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te ulaganja privatnog sektora u energetsku infrastrukturu, posebno geotermalne elektrane i kogeneracijska postrojenja na biomasu. Znatna proizvodna ulaganja bilježe pak farmaceutska, prehrambena i drvna industrija.
Premda je u strukturi ulaganja primjetan blagi trend porasta u proizvodni sektor u odnosu na prijašnje razdoblje u kojemu se najviše ulagalo u financijsko poslovanje, trgovinu, nekretnine i telekomunikacije, u Hrvatskoj i dalje manjka ozbiljnih proizvodnih ulaganja koja povećavaju izvoz, otvaraju nova radna mjesta i stvaraju dodanu vrijednost. Profesor Mladen Vedriš, predsjednik stručnog odbora ‘Lider investa’, projekta kojim Lider drugu godinu zaredom prepoznaje, promiče i nagrada najbolje proizvodne investicije, ulagački ciklus u posljednje četiri godine naziva povjetarcem.
Investicije su nastale spontano, rezultat su poduzetničkih inicijativa koje prepoznaju područja za koja smatraju da se u njima u Hrvatskoj može profitabilno poslovati. Dio poduzetničkog miljea prepoznao je turizam kao poduzetničku mogućnost, budi se pomalo i prehrambeni sektor, a profitabilan investicijski posao radi također farmaceutska industrija. Veća investicijska aktivnost javlja se u nekim nišama u kojima pojedini igrači imaju neposredne poslovne interese, a ne kao posljedica osmišljene državne strategije i sustavnog usmjeravanja. Budući da Hrvatska u investicijama ima gotovo upola manje udjela u BDP-u nego što ga imaju susjedne tranzicijske zemlje, ovdje još govorimo o pojedinim slučajevima, a ne o investicijskoj fronti – analizira Vedriš i ocjenjuje kako je povjetarac zapuštao zbog ulaska u Europsku uniju, koja investitorima jamči sigurnost, i jer je nakon kraja globalne krize investicijska aktivnost porasla. Iako su izlazak iz recesije i ulazak u Europsku uniju donijeli pomake nabolje, investicijskog procvata nije bilo zbog starih boljki. Na velike troškove poslovanja, lošu poduzetničku klimu, pravnu nesigurnost, česte izmjene zakona te uvjeta poslovanja, nedovoljno fleksibilno radno zakonodavstvo i sustav obrazovanja neuskladen s potrebama tržišta rada godinama upozorava Hrvatska udruga poslodavaca koja prati napredak Hrvatske na područjima ključnima za gospodarski rast u odnosu na deset zemalja tzv. nove Europe.
