Osmomjesečna sezona

Istra je tradicionalno biciklističko odredište, ali najviše biciklističkih staza otvara se u srednjoj Dalmaciji. Cikloturizam produljuje sezonu i unosan je biznis. Jedan iznajmljivač u Bolu okrenuo je lani na biciklima dva milijuna kuna!

Cikloturizam se kao pojam u Hrvatskoj još nije posve udomaćio u svakodnevnom govoru, a istovremeno je najvažnija nova turistička niša, koja je mobilizirala cijeli turistički sektor. Prema statistici EU čak je 60 milijuna aktivnih biciklista u Europi, koji na putovanjima troše 44 milijardi eura na godinu, čak 30 posto više od ‘običnih’ turista. Kako privući turiste koji odmor provode na dva kotača, misija je cijelog lanca sudionika. Od Ministarstva turizma, koje je cikloturizam obuhvatio u Nacionalnoj strategiji i Akcijskom planu za razvoj turizma, osnovalo Koordinacijsko tijelo, angažirao se Institut za turizam, Sindikat za biciklizam, sve turističke zajednice, Hrvatske ceste, HGSS, biciklistički savezi, iznajmljivači i biciklistički vodiči, hoteli, agencije…

Budući da cikloturisti dolaze u proljeće i jesen, mogućnost produljenja sezone na noge je digla iznajmljivače u privatnom sektoru, koji u biciklističkom trendu vide svoju priliku. Oznaka bike&bed ili bike friendly postala je najtraženiji logo. Svi su u žurnim pripremama još od zime. Iznajmljivači se na seminarima educiraju, biciklistički vodiči obučavaju, niču agencije za najam bicikala i servisi za popravak. Uvjet je samo da iznajmljivač bicikala mora imati registriran obrt. Čak je 40 iznajmljivača iz makarskog zaleđa dolazilo na tečajeve kako bi ponudili svojih apartmana ‘pojačali’ s barem desetak bicikala. Optimizam kod iznajmljivača bude primjeri njihovih kolega koji zahvaljujući biciklima imaju turiste u doba kada su kod ostalih ‘škure’ odavno zatvorene i kad u malim mjestima nema žive duše, osim nadobudnih ljubitelja vožnje na dva kotača.

Naime, prema informacijama ljudi s terena koji su angažirani na cikloturizmu, više se isplati iznajmiti bicikl nego krevet. To tvrdi uigrani dvojac iz Splitsko-dalmatinske županije, predsjednik Turističke zajednice Josip Stella i Denis Špadina, predsjednik biciklističkog saveza, koji su posve predani projektu koji će ih, uvjereni su, vinuti u vrh hrvatskog cikloturizma.

Glavni aduti su što sezona za cikloturiste traje osam mjeseci, od ožujka do listopada, i prilagodba smještaja ne iziskuje velika ulaganja. Najam prosječnog bicikla stoji od 80 do 180 kuna na dan, ovisno o njegovoj kvaliteti i biciklističkoj infrastrukturi. Znatno je veća cijena najma električnog bicikla, koja ide i do 500 kuna.

Računica je jednostavna: za dva apartmana koji stoje svaki po 75 eura na dan zaradi se 150 eura ili 1000 kuna, a kada se za taj jedan dan iznajmi 10 bicikala po 120 kuna, dnevna zarada je 1200 kuna. U obzir sam uzeo turističko mjesto u kojem se cijene apartmana i bicikala kreću u tim omjerima i koje ima biciklističku infrastrukturu – tvrdi Špadina.

Cilj nam je biti najrazvijenija cikloturistička regija u zemlji. Za sada imamo 150 bike&bed objekata, 20 bike hotela, 70 rent a bike agencija te 10 specijaliziranih bike agencija, koje same bilježe godišnje prihode od milijun do 12 milijuna kuna. Sve je to nastalo u zadnje tri godine, jer smo kao turistička zajednica stalno to poticali i financijski i promocijski – objašnjava predsjednik TZ-a Stella i dodaje da je cijena unajmljivanja bicikla gotovo slična najmu automobila ili apartmana.

Veliki optimizam u Splitsko-dalmatinskoj županiji vlada zadnje tri godine. Naime, još 2014., kako sami navode, nisu imali nijednu uređenu stazu, ni objekt za bicikliste, ni kune prihoda od cikloturizma. Već dvije godine kasnije – 2016. uprihodili su dva milijuna kuna, imaju 100 označenih biciklističkih ruta dužine 3500 kilometara. U 2017. očekuju duplo veći prihod, porast broja bike&bed objekata na čak 200 te nova zaposlenja u servisu i kao vodič za 150 do 200 ljudi.

Zato Dalmatinci strelovito povećavaju kilometre svojih biciklističkih staza, u zaleđu i na otocima, dovode biciklistička natjecanja i ulažu u promociju na sajmovima. Denis Špadina ističe kako je interes toliko velik da američka agencija VBT za 3500 do 5500 dolara prodaje biciklističke aranžmane po njihovoj županiji.

U želji da zauzmu što bolju poziciju, i ostale županije ubrzano trasiraju i uređuju biciklističke staze i rute. Na terenu vlada pravo natjecanje s brojem ‘osvojenih’ kilometara pravilno označenih biciklističkih puteva. Svakih par mjeseci objavljaju se novi podaci o broju biciklističkih staza, GPS ruta i velika se pozornost posvećuje pažljivom unošenju podataka. Jer, s ozbiljnim biciklistima nema šale. Jako su dobro informirani, potkovan i umreženi, nigdje ne idu napamet i, blago rečeno, ne vole kada fenomenalnu stazu presječe kolona automobila. Do sada je apsolutni prvak u cikloturizmu bila Istra, koja već desetak godina na tome radi i do prije par godina nije imala konkurencije. Pogoduje joj teren, male lokalne ceste koje vode do nekog super restoran ili bike&bed apartmana, a ponajviše blizina Slovenije, čije stanovništvo ljuđe za biciklimom.

Uz Istru je još od 2014. vodeća prema broju uređenih biciklističkih staza Zadarska županija, koja svojim projektom Zadar Bike Magic već nekoliko godina utire put kao destinacija cikloturizma, osobito zaleđe i otoci. No, Splitsko-dalmatinska županija zadnje je dvije godine odlučila zasjesti na tron, iako je velika, raštrkana i najteže je pravilno označiti biciklističke staze. U njoj razrađuju novu strategiju o cikloturizmu, jer su im rezultati sve bolji, uvjereni su da tu leži njihov potencijal. Osim privatnih iznajmljivača, itekako su zainteresirani hoteli, koji sve više nabavljaju bicikle za goste te proširuju ponudu za cikloturiste, od garaža i servisa do specijalnih biciklističkih menija.

Još se prepričava slučaj iznajmljivača bicikla iz Bola na Braču koji je u 2016. imao prihod dva milijuna kuna. Nekima je to bio podstrek da i sami krenu u biciklistički biznis, a druge je taj podatak toliko uzravja da su osuli ‘drvlje i kamenje’ po čovjeku, koji se nakon toga pritajio. Njegova uspješna priča počinje prije sedam godina, kada je počeo s deset bicikala i svi su mu se smijali, jer koji će normalan odrasli čovjek voziti bicikl usred ljeta. No posao cvjeta, sada ima stotinjak bicikala, po cijelom Braču, ali i jaku podršku, odnosno mrežu servisera, vodiča i raznih pomagača, kako bi sve mogao održavati.

Osim primorskog dijela, u igri su i pitoreska mjesta unutrašnjosti Hrvatske, s tradicijom u biciklizmu i pogodnim krajolikom u Međimurskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Kod njih su staze dobre i označene, ali problem je u nedostatku smještaja, pa je Ministarstvo turizma u svom programu obuhvatio čak 14 kontinentalnih županija koje svojim projektima mogu pomoći sredstva za razvoj cikloturizma.

U Hrvatskoj turističkoj zajednici ne bilježe podatak koliko je cikloturista na godinu, ali ističu trend rasta te navode istraživanje TOMAS od prije dvije i pol godine. Prema njemu je čak trećina turista vozila bicikl za vrijeme odmora u Hrvatskoj, a najviše takvih turista bilo je u Istarskoj – 45 posto, i 40 posto u Zadarskoj županiji.

Pomak je u smjeru jačanja cikloturizma vidljiv i u prometnom, zakonskom sektoru. Nakon što je na čekanju bio pune dvije godine, lani je napokon izašao Pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi, bez kojega je ozbiljne cikloturiste teško privući. Taj pravilnik točno je odredio što je biciklistička staza, cesta, put, ruta, kako moraju biti označene zbog sigurnosti biciklista, što je cikloturistima na prvom mjestu kada odlaze u neku destinaciju.

Vođa hrvatskog master plana za razvoj cikloturizma, prof. dr. sc. Zoran Klarić, i sam pasionirani biciklist i cikloturist, potanko je sve objasnio. Obišao je Hrvatsku i dobar dio Europe, a kao voditelj Akcijskog plana za cikloturizam istaknuo je kako su doslovno svi na terenu bili zainteresirani za tu turističku nišu. Svi su nastojali zajahati na valu rastućeg cikloturizma, koji bilježi godišnji rast veći od 10 posto.

Prvo, moramo razlikovati cikloturiste u užem smislu, a to su ‘ozbiljni’ biciklisti, koji dolaze svojim biciklima i zbog biciklizma. U širem smislu, cikloturist je svaka osoba koja će tijekom odmora voziti bicikl, pa makar i na jedan jednodnevni izlet. Dijelimo ih u tri skupine: prva su cestovni biciklisti koji voze po prometnicama, drugi su brdski, koji vole divlje staze i puteve, a treći su obiteljski, touring ili trekking biciklisti, koji dolaze turistički, uglavnom unajmljuju bicikle i idu na izlete. Ponudu bi trebalo tome prilagoditi. Pokušavamo da se stvari ne odvijaju stihijski, već planski i organizirano. Prepreka nam je slaba signalizacija na cestama, što Hrvatsku svrstava u treću kategoriju zemalja za cikloturizam. Slovenija se ubacila u drugu kategoriju upravo zbog pravilnika o signalizaciji, a Austrija, Njemačka te Nizozemska i Danska u prvoj su kategoriji – kaže prof. Klarić. Hrvatska je članica i projekta EuroVelo, mreže europskih biciklističkih staza koji je osnovala Europska biciklistička federacija. Budući se cikloturizam ozbiljno približava sektoru cruisinga, odnosno kružnih putovanja, te se predviđa porast putovanja biciklima za 10 posto u sljedećih 10 godina na globalnoj razini, ne čudi interes za biciklima u cijeloj Europi. U Njemačkoj čak dva milijuna turista putuje u inozemstvo kao cikloturist, jer je biciklima definitivno u vrhu kao trend zdravog života i ekološke osviještenosti te je, baš poput trčanja i maratona, postao veliki hit. I zato je zaista vrijetna biciklistička utrka Tour of Croatia, spektakularna biciklistička i turistička razglednica koju šaljemo u svijet, na televizijske adrese u 180 zemalja.