Koga briga za izvoz!

Niz gotovo fantastičnih izvoznih rezultata hrvatskih tvrtki, započet u drugoj polovini prošle godine, a osobito početkom ove, nastavlja se i u ožujku. Prema prvim rezultatima vanjskotrgovinske razmjene za prva tri mjeseca ove godine koje je u srijedu objavio Državni zavod za statistiku, izvoz je u prvom kvartalu rastao više od 21 posto u odnosu na prvi lanjski kvartal. U ožujku je izvoz bio 1,2 milijarde eura, pa ukupan tromjesečni skor 3,3 milijarde eura.

Već su i prva dva mjeseca pokazala izvrsne izvozne rezultate. Iz detaljnih DZS-ovih podataka može se vidjeti da su za njih najzaslužniji sektori farmaceutike i energetike. Farmaceutska industrija potegnula je najsnažnije. Izvoz osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka iznosio je 221 milijun eura, 82 posto više nego u istome 3 lanjskom razdoblju, a uvoz tih proizvoda porastao je za osam posto, na 171 milijun eura.

Tako je prvi put u farmaceutskom sektoru ostvaren suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Prema svemu sudeći, veći dio rasta u tom sektoru ostvarila je Pfizerova tvrtka Hospira čiji hrvatski pogon uglavnom radi za američko tržište. Djelomičnu potvrdu toga nalazimo i u podatku da je izvoz u SAD u prva dva ovogodišnja mjeseca povećan za 127 posto, na 137 milijuna eura. Prema tom je iznosu SAD početkom godine iskočio na peto najvažnije hrvatsko izvozno tržište.

Zahvaljujući rastu cijena nafte na svjetskom tržištu izvoz naftnih derivata iz Hrvatske u ta je dva mjeseca povećan 83 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje i iznosio je 90 milijuna eura.

Zbog istog je razloga porasla (23 posto) i vrijednost uvezene nafte (164 milijuna eura). Tomu još treba dodati više nego dvostruko veći izvoz električne energije, koji je u prva dva mjeseca ostvario 135 milijuna eura. Istodobno je uvoz električne energije povećan za viših 75 posto, na 162 milijuna eura, pa u toj stavci Hrvatska također bilježi deficit. Budući da je izvoz prehrambenih proizvoda u prva dva mjeseca ostao na istoj razini kao i lani u to vrijeme, na 150 milijuna eura, najvjerojatnije je upravo trgovanje električnom energijom jako povećalo rast robne razmjene između Hrvatske i BiH. Izvoz na susjedno tržište skočio je za 43 posto (196 milijuna eura), a uvoz se povećao za čak 63 posto (112 milijuna eura).