Home / Biznis i politika / KAD IZBIJE KRIZA KAO U AGROKORU, ODJEDNOM SE OČEKUJE DA HANFA IMA SUPERMOĆI

KAD IZBIJE KRIZA KAO U AGROKORU, ODJEDNOM SE OČEKUJE DA HANFA IMA SUPERMOĆI

Petar-Pierre Matek nema jednostavan zadatak – mora primati udarce zbog Agrokora.

  • Koliko vam političari kompliciraju život svojim izjavama, oni poput Mire Bulja, Nikole Grmoje i Davora Bernardića koji oba regulatora pozivaju na kaznenu odgovornost? Znaju li uopće o čemu govore? – Svatko je slobodan imati svoje mišljenje o našem radu, pa i prozivati nas, no naši ciljevi, djelokrug i nadležnost definirani su zakonom. Kad iskrsne problem, odjednom se očekuje da imamo supermoći, a katkad nas se proziva da smo uhljebi ili da pokušavamo istodobno biti tužitelj, porota i sudac. U situacijama u kojima se ‘traži krivac’, katkad se zanemari koji su ciljevi i ovlasti neke institucije. Treba stati na loptu i realno promotriti situaciju. Podsjetit ću: Hanfini su temeljni ciljevi promicanje i očuvanje stabilnosti financijskog sustava i nadzor nad zakonitošću poslovanja subjekata nadzora. Ona je pritom dužna postupati u skladu sa svim propisima i postupke voditi u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. Među ostalim, to znači da eventualne mjere koje nalaže rješenjem moraju biti utemeljene na zapisnikom utvrđenim činjenicama, da stranka ima pravo uložiti prigovor na zapisnik, a nakon svega može rješenje pobijati i na upravnom sudu. Siguran sam da nitko zaista ne sugerira da bi nadzorna tijela trebala postupke voditi samovoljno i arbitrarno, bez poštovanja pravnih procedura. Treba imati na umu da ‘široke ovlasti’ i ‘brzo djelovanje’ bez kontrolnih mehanizama koji postoje u uređenim pravnim sustavima u drugom koraku mogu izazvati odštete zahtjeve i potencijalno katastrofalne posljedice za državni proračun.

  • Ljute li vas takve izjave političara? – Ne ljuti me to, političari imaju pravo govoriti. Sve to ide uz posao.

  • Dakle, naviknuli ste se? – Da, naviknuo sam se već.

  • Budući da 70 posto faktorinškoga tržišta u Hrvatskoj otpada na Agrokor, a to je i razlog zbog kojega se 2013./2014. izmijenio zakon jer je izloženost bila enormna, zašto Hanfa nije agresivnije tražila smaženje te izloženosti? – Ponajprije, u trenucima kad su faktorinška društva još imala vremena za usklađenje sa zakonskim odredbama, društva koja se nisu uskladila sa zakonom nisu bila pod našim nadzorom. Onomu koga ne nadziremo, ne možemo nalagati mjere. Usklađenje sa zakonom odgađalo se do 31. prosinca 2016. Tek nakon isteka tog roka faktorinška društva koja se nisu uskladila sa zakonom bila su dužna prestati obavljati posao faktoringa. Podsjećam na to da otkup mjenica, premda ga faktorinška društva smiju obavljati, nisu isto što i faktoring, stoga nelicencirana društva mogu nastaviti obavljati taj posao i nakon 31. prosinca 2016. Unatoč tome što nismo imali nadzornih ovlasti, prikupljali smo podatke od faktorinških društava i o izloženostima razmjenjivali informacije s drugim institucijama. Inače, u obrazloženju uz Prijedlog zakona o faktoringu ne piše da je zakon donesen zbog ‘enormne izloženosti’, nego da se donosi zbog toga što nereguliranost pružatelja usluga faktoringa stvara pravnu nesigurnost te zbog toga što faktorinška društva…