Dosadit ćemo za dva tjedna

Brendovi se sve više okreću ‘contentu’ odnosno sadržaju – kako online, tako i offline. Više nije dovoljno osmisliiti dobru kampanju, već je u sklopu nje potrebno korisniku pružiti iskustvo i sadržaj koji će ga zaintegirati i potaknuti na interakciju s brendom, smatraju hrvatski stručnjaci.

– Brendovi se u onlineu sve više trude iskoristiti nove tehnologije i formate koji su im na raspolaganju. Tu se sve više ističe trend upotrebe Instant Messaging alata u marketinškim svrha, proširene stvarnosti u kampanjama, live streaminga na svim platformama koje to dopuštaju i influencer marketinga, koji jača iz godine u godinu i postaje integralni dio svake strategije brendiranja. Postaje pravilo da offline kampanje imaju svoje online ekstenzije i obratno – integracija postaje sve izraženija – kaže Željka Vuger, account executive u Agenciji 404.

Kada govorimo o Hrvatskoj i brendovima, onda ih dijelimo u dvije skupine – strane i domaće. – Razlikuju se strani brendovi, čije su kampanje vezane uz inozemne standarde u kojima se samo radi implementacija, i domaća proizvodna industrija i njezini brendovi, koji se stvaraju nešto sporije. Ponajprije bih naglasio pozitivnu i agresivnu brendovsku kampanju vezanu uz turističke objekte i destinacije – napominje Danijel Koletić, osnivač agencije Apriori World.

Ističe da prateći inozemne standarde, naše digitalne kampanje, zahvaljujući mogućnostima digitalnih platformi ne zaostaju za svjetskim trendovima. Pa tako se sve više upotrebljavaju videoprodukcija i softverske platforme koje analiziraju efekte kampanja.

Izvrsnost je jedna od onih trendi riječi koje se posljednjih godina neprestano upotrebljavaju. Trebate biti izvrsni, vaša tvrtka mora biti izvrsna… No kako znati je li neka organizacija izvrsna i koliko? Kako razviti izvrsnost i je li to uopće moguće? Netočna je česta primjedba da se ona ne može mjeriti. Itekako se može analizirati, ocjenjivati i razvijati.

Dugogodišnjemu međuzemskom i konzultantskom radu imao sam prilike promatrati, upravljati, ‘dijeliti pogaču’ s različitim profilima organizacija i ljudi. U sklopu tih procesa, promatrajući najbolje, želeći biti jednako dobar kao oni ili bolji, uvijek se nametalo pitanje: Što je ono nešto što imaju, što ih pozitivno razlikuje u odnosu na druge? Koja je to ključna supstancija koja organizacijama i njezinim ljudima daje snagu i kvalitetu da u nepredvidljivim i neugodnim okolnostima iz okoline i dalje napreduju, prepoznaju i iskorištavaju prilike, zaraduju i razvijaju se? – Izvrsnost.

Izvrsnost je širok pojam. Može se izraziti Goetheovim riječima: ‘Znanje nije dovoljno, moramo ga primijeniti. Volja također nije dovoljna jer je moramo provesti u djelo.’ U biznisu je najvažnije principijelno ‘igrati svoju igru’, prepoznati prilike i prijetnje iz okoline i, poštujući mogućnosti i temeljne vrijednosti organizacije i ljudi, odabirati i provoditi pobjedničke strategije. To je lako reći, mnogo teže ostvariti. Četiri su važna područja interesa pri stvaranju preduvjeta za uspjeh i izvrsnost: liderstvo, inovativnost, povjerenje (ljubav) i cjeloživotno učenje.

U današnjim uvjetima poslovanja izvrsni su lideri sposobni biti učenici i istraživači, odmaknuti se od povijesnih pretpostavki. Konstruktivno potiču kreativnu napetost i vjeru kod drugih da se na stvarnost doista može utjecati, ponašaju se i djeluju izvrsno i stvaraju izvrsnost. No što je točno izvrsnost, riječ koja se posljednjih godina spominje neprestano i gdje treba i gdje ne treba, kako je prepoznati, kako je izmjeriti? Za inovativnost kao sastavnicu izvrsnosti, uz uvjet otvorenosti i iskrenosti, važno je imati točan i jednostavan odgovor na jednostavna pitanja: Čime vas vaš kupac ponajviše vrednuje i zašto kupuje od vas? Što ostali dionici očekuju od vas, što ste im sposobni i spremni pružiti? Tako se osigurava da organizacija u skladu s tim nalazima analizira svoju krivulju vrijednosti:

• Što eliminirati? Kojih se aktivnosti i resursa u koje se troši ili ulaže organizacija moramo odreći?

• Što reducirati? Koje aktivnosti i resurse u koje se troši ili ulaže moramo smanjiti u odnosu na postojeću razinu?

• Što povećati? Koje aktivnosti i resurse u koje se troši ili ulaže moramo povećati u odnosu na postojeću razinu?

• Što stvoriti? Koje resurse i aktivnosti koje do sada nismo provodili i u koje nismo ulagali moramo pokrenuti ili nabaviti?

Povjerenje i njegova izgradnja u odnosu na sve dionike snažan je čimbenik koji utječe na to kako se doživljava i procjenjuje organizacija. Danas je osnovna kvaliteta proizvoda i usluga koji se nude na tržištu relativno uravnotežena. Ako su razlike u onome što kupujemo male, važnim ostaje ono od koga želimo kupovati ili surađivati u nekom drugom obliku, kakvi su ljudi koji u njoj rade, želimo li se na bilo koji način poistovjetiti i biti povezani s njima?

U komentarju knjige ‘Korporacijska longituda’ Leifa Edvinssona, Nordström i Ridderstråle (‘Funky Business’) ustvrdili su da je ljudski mozak najsnažnije oružje na planetu Zemlji koje u sinergiji sa strukturnim kapitalom (mrežom korisnika i kupaca, inovativnošću i perfektno organiziranim procesima) čini intelektualni kapital i dodatno maksimizira svoju moć i izvrsnost. Sinergija cjeloživotnog organizacijskog i individualnog učenja stvara potencijal kojim je nekoliko umova intelektualno i operativno znatno snažnije od pojedinačnoga. Prikazani koncept razvoja izvrsnosti ‘liderstvo – inovativnost – povjerenje (ljubav) – cjeloživotno učenje’ izražava važnost i vrijednost primjene ekonomije znanja. Organizacije su sve više obvezne stvarati recepte znanja za stvaranje novih dodanih vrijednosti, odmicanje se od funkcije strukture, detaljno pisanih pravila i procedura, popisanih i opisanih procesa te preferirati tako-zvano intelektualno poduzetništvo, razumno uravnotežen spoj 3H ‘hand – hart – head’ (ruku, srca i mozga) koji se temelji na djelovanju ljudi spremnih da djeluju sistemski, ali izvan nametnutih povijesnih pretpostavki i pravila.