Ht pred gubitkom upravljanja optimom?

Pred Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja odluke su o (ne)odobrenju HT-u nastavka upravljanja Optima Telekomom te o (ne)dopuštanju spajanja Optime i H1 Telekoma. Te dvije odluke imat će dalekosežne posljedice za razvoj telekomunikacijskog tržišta, pa je Agencija ovih dana pod velikim pritiskom HT-ovih i drugih lobista.

AZTN je u delikatnoj situaciji. S jedne strane, pritišće ga HT sa svojim lobistima na svim razinama, a s druge strane teško je naći argumente za pobijanje vlastitog rješenja iz 2014. godine kojim se HT-ovo upravljanje Optimom ograničava na četiri godine (do 9. srpnja 2018.), s tim da s danom isteka treće godine trajanja koncentracije mora početi prodavati sve svoje dionice Optime. Iz AZTN-a nismo dobili nikakav komentar o tome s obzirom na to da je postupak u tijeku. Neslužbeni izvori s tržišta telekoma pak govore da sve ide tome da se neće dopustiti daljnje HT-ovo upravljanje Optimom, ali hoće spajanje Optime i H1. No do konačnog rješenja sve je moguće. Kada će to rješenje ugledati svjetlo dana još se točno ne zna jer su i rokovi pomalo nejasni, ali na njemu se u AZTN-u uvelike radi.

Naime, prema prvotnom rješenju AZTN-a koje je doneseno u ožujku 2014. kao početak HT-ovog stjecanja kontrole nad Optimom navodi se 10. rujna 2013. kada je sklopljen ugovor između Optimnih vjerovnika HT-a i Zagrebačke banke koji su u postupku predstečajne nagodbe postali njezini dioničari (HT drži 19 posto i upravlja sa Zabinim 40 posto dionica). No kao službeni početak trajanja koncentracije HT-Optima utvrđen je 10. srpnja 2014. kada su sve odluke Glavne skupštine Optima Telekoma, predviđene predstečajnom nagodbom, koje omogućavaju HT-u stjecanje kontrole nad Optimom, upisane u sudski registar. Stoga, najkasniji datum od kojeg bi HT trebao početi proces prodaje svojih dionica Optime jest 10. srpnja ove godine, pri čemu će imati pravo prodaje i dionica Optime koje drži Zagrebačka banka.

No HT je 29. srpnja prošle godine Agenciji uputio zahtjev za produljenje privremenog upravljanja Optimom zbog promijenjenih okolnosti budući da je prethodno Optima objavila stratešku odluku o pripajanju H1 Telekoma. Tim zahtjevom ne suspendiraju se rokovi koje je prethodno utvrdio AZTN (10. srpnja 2017. za početak prodaje dionica Optime i 10. srpnja 2018. za završetak koncentracije) sve dok Agencija ne donese odluku dopušta li produljenje upravljanja ili ne. Tu odluku AZTN mora donijeti četiri mjeseca od utvrđenja svih činjenica i okolnosti. A koliko je poznato, AZTN to još nije utvrdio. Dakle, rokovi su u tom smislu pomalo nejasni i ne zna se koji je točno datum kada AZTN mora donijeti ‘pre-sudu’ pogledu HT-ova zahtjeva, ali ne može se odugovrati unedogled. Navodno je prije dva, tri tjedna iz Agencije otišla obavijest o preliminarno utvrđenim činjenicama u postupku, na koju se stranke imaju pravo očitovati u roku od mjesec dana.

Hrvatska je tek na 60. mjestu na svijetu prema tome koliko je lani digitalno pretraživana. Na to ju je mjesto na rang-listi zemalja s najboljim digitalnim indeksom smjestio Bloom Consulting, agencija specijalizirana za nacionalno i destinacijsko brendiranje. Kako je moguće da smo u težnji da budemo u vrhu u odnosu na 2016. pali za tri mjesta? Kriteriji za plasman na rang-listu digitalnoga nacionalnog indeksa uključivali su koliko je svaka zemlja digitalno pretraživana prema izvozu, ulaganjima, turizmu, talentima i važnosti. Koja je stavka u slučaju Hrvatske slaba karika? Za početak, izvoz i investicije su poražavajući, a ni u dimenziji talenata nismo mnogo bolji. Ipak, brend Hrvatska, prema rang-listi Bloom Consultinga smišljenoj za turističke potrebe, 2017./2018. na 27. je mjestu svijetu, a godinu prije bio je 26. Jedino nas donekle izvlači turizam. To Bloomovo rangiranje samo je još jedna potvrda da turizam ne može biti jedini hrvatski pokretač. S tim se slažu i stručnjaci.

Konzultant Emanuel Tutek, partner u Horwath HTL-u, konzultantskoj kući specijaliziranoj prije svega za turizam, naglašava kako je lošiji rezultat odraz stanja našega gospodarstva, što do izražaja dolazi upravo u spomenutim dimenzijama.

– Očito nam rangiranje poboljšava ponajprije turizam. U toj je kategoriji Hrvatska na visokome 22. mjestu, uz bok Novom Zelandu, jednom od primjera najbolje prakse u turističkom brendiranju. U ostalim segmentima – izvozu, investicijama, talentima – među slabijim smo zemljama; da bismo se dignuli, potrebna je kontinuiran i promišljen plan. U turizmu smo se uspjeli odmaknuti zahvaljujući strategiji koja se provodi posljednjih godina – kaže Tutek.

Objašnjava da je rang na ovome digitalnom indeksu samo jedan od rezultata provedbe strateškoga marketinškog plana, a posebno je važno jačanje konzistentnosti predstavljanja našega turističkog brenda i orientacija na digitalne kanale.

– Važno je da HTZ danas stalno prati brendove i ima uvid u rezultate marketinških aktivnosti, što je osnova za stalno optimiranje upravljanja brendom odnosno komunikacijom. Ima prostora za daljnji rast svjesnosti o brendu, zbog čega će sve bolji biti i položaj na takvim indeksima. Međutim, to više nije ključno jer će uskoro fokus prelaziti na sljedeće faze u lijevku brendova (engl. brand funnel) i brend će se sve više razumijevati, sve do spremnosti na kupnju – objašnjava Emanuel Tutek.

Brendiranje odredišta u 21. stoljeću sveprisutni je trend. Fenomen brendiranja država u kojemu se analiziraju svrha, načini i učinci procesa, s jedne strane, te percepcija i vrednovanje dr.