U prva tri mjeseca raspisano je 30-ak posto natječaja manje nego obično. U Ministarstvu gospodarstva kažu da su se naručitelji požurili raspisati ih prema poznatim kriterijima. No problem je i u podzakonskim propisima koje još nije donijelo upravo to ministarstvo.
U prva tri mjeseca od primjene novoga Zakona o javnoj nabavi raspisano je samo 1200 poziva za nadmetanje, 508 manje nego u istome lanjskom razdoblju, kad je njihov broj ionako bio smanjen zbog političke krize. Uspoređujući ovogodišnje rezultate u prva tri mjeseca s istim razdobljem 2015., podaci su drastično manji. Tada je u prva tri mjeseca raspisano 1825 natječaja za javnu nabavu. Da poduzetnici i javna uprava osjećaju nekakav strah od novog zakona, bilo je jasno još u prosincu. Naime, prema podacima Ministarstva gospodarstva, u posljednjem mjesecu prije primjene novog zakona broj poziva za nadmetanje povećao se za čak 60 posto u odnosu na broj objava u prosincu 2015. U prosincu 2016. objavljena su 1174 natječaja, što je 424 objava poziva više u odnosu na prosječan mjesečni broj objava natječaja u prošlim godinama. U prosincu 2014. objavljeno ih je 750, a 2015. godine 749.
Za Ministarstvo gospodarstva ti podaci nisu čudni. Prema njegovu mišljenju, uobičajena je praksa da u prvome tromjesečju primjene novoga zakona bude manje poziva na nadmetanje jer se naručitelji odluče pripremiti i objaviti postupke javne nabave prije stupanja na snagu novog zakona u skladu s regulativom iz javne nabave, s kojom imaju više iskustva.
Stručnjaci za sustav javne nabave upozoravaju na to da sve stoji zbog straha od nove zakonske regulative koja, prema njihovu mišljenju, nije loša. No ako se ne posluje prema novom zakonu i rješenjima Komisije za kontrolu javne nabave, loše strane zakona neće tako brzo izaći na vidjelo i neće se moći rješavati.
Nedostaju provedbeni propisi Zakona o javnoj nabavi, a njih što prije mora donijeti Ministarstvo gospodarstva jer svi čekaju upute prema kojima bi trebali raditi. Prema njegovu mišljenju, novca u proračunima ima, treba samo raspisivati natječaje, a njih treba dobro pripremiti. Da problema u praksi ima, potvrđuju i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). Kako kaže Petra Sentić, zamjenica direktorice HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika, za ocjenu zakona još je prerano, to više što ključna izmjena, tj. obveza prihvaćanja ekonomski najpovoljnije ponude, ima suspenzivan učinak do 1. srpnja 2017., ali upozoravaju na to da se uvođenjem Standardnog obrasca za europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi (ESPD obrasca) trebao pojednostaviti i pojednostaviti postupak javne nabave za ponuđače, no u praksi to nije jednostavno, tvrdi Sentić.
Prema starom zakonu, ponuđači su u trenutku davanja ponude morali dostaviti dokaze o poslovnoj, financijskoj, tehničkoj i stručnoj sposobnosti na temelju kojih se određivala njihova sposobnost. Sada bi se, prema novome zakonskom rješenju, taj postupak trebao ubrzati, trebao bi biti jednostavniji i jeftiniji dostavljanjem ‘samo’ ESPD obrasca, no on mnogim ponuđačima još nije jasan. Čini se da nije prilagođen našim uvjetima za razliku od, primjerice, slovenskog ESPD-a. Slovenci su svoj prilagodili, a naš ESPD obrazac samo je prepisana Pravilnica uredba Komisije 2016/7, što stvara probleme.
U HUP-u tvrde i da primjena ESPD obrasca u praksi umanjuje pravnu zaštitu u postupcima javne nabave. Članovi HUP-a susreli su se, kažu, sa situacijom u kojoj naručitelj ne traži potrebnu dokumentaciju, nego donosi odluku o odabiru bez provjere i tako onemogućuje ostalima uvid u dokaze o sposobnosti koji bi mogli biti osnova za izjavljivanje žalbe.
