Od engleske kuhinje Orwell slavi samo slastice

Četvrta direktiva o sprječavanju pranja novca, Direktiva (EU) 2015/849, stupila je na snagu 25. lipnja 2015. i sve države članice dužne su je uvesti do 26. lipnja 2017. Manje od tri mjeseca prije krajnjeg datuma njezina stupanja na snagu u svoje zakonodavstvo ugradilo ju je samo nekoliko zemalja Europske unije, i to u većini slučajeva samo dijelom. I dok čekate definiranje nacionalnoga zakonskog okvira, možete se početi upoznavati s načinom na koji su u Četvrtoj direktivi promijenjena glavna područja u odnosu na treću, ali i započeti pripreme za novu direktivu vezano uz ovu temu.

Europska zajednica donijela je 1991. prvu direktivu o sprječavanju pranja novca, Direktivu 91/308/EEZ, kojom je pranje novca definirano kao kazneno djelo, ali jedino ako je bilo povezano s kaznenim djelima povezanima s opojnim drogama tj. narkoticima. Nakon deset godina donesena je nova direktiva, Direktiva 2001/97/EZ, takozvana Druga direktiva o sprječavanju pranja novca, koja je imala za cilj razraditi odredbe iz Prve direktive o sprječavanju pranja novca i obuhvatiti situacije koje nisu bile zakonski pokrivene nastavno na 40 preporuka koje je donio FATF (Financial Action Task Force). Njome je proširen krug kaznjivih djela povezanih s pranjem novca, kao što je korupcija. Direktivom 2006/70/EZ (Treća direktiva o suzbijanju pranja novca) uvedene su bitne promjene i ugrađene norme FATF-a o suzbijanju financiranja terorizma iz 2003., ali i djelokrug prethodne direktive proširen na odvjetnike i revizore kao osobe koje podliježu direktivi. Prvi put uveden je pristup strankama koji se temelji na njihovoj dubinskoj analizi, zajedno s pojmom pojednostavnjene dubinske analize i pojačane dubinske analize.

Zbog svijeta koji se ubrzano mijenja i sve raširenijeg rizika pranja novca i financiranja terorizma mnogi će reći da su izmjene došle prekasno. Četvrta direktiva o suzbijanju pranja novca napokon se počela primjenjivati, uz izmjene i 40 revidiranih preporuka FATF-a iz veljače 2012. i još neke dodatne zahtjeve iz Europe.

Europska komisija je u povodu terorističkih napada u Parizu, Nici i Belgiji pozvala sve članice da ubrzaju postupak uvođenja Četvrte direktive o suzbijanju pranja novca u nacionalne zakone, i to do kraja 2017. Austrija, Češka, Francuska, Irska, Slovenija i Španjolska među rijetkim su zemljama koje su to već učinile, premda ne sve u cijelosti. U drugim zemljama još je u tijeku rasprava o načinu primjene novih zahtjeva. Činjenica da nedostaje nadnacionalna potpora u nekim važnim pitanjima iz Četvrte direktive, kao što je nadnacionalna procjena rizika povezanog s pranjem novca i financiranja terorizma od Europske komisije i europskih nadzornih tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo, EBA; Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, EIOPA, i Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržište kapitala, ESMA) prema Smjernicama o faktorima rizičnosti kod jednostavnih dubinske analize i pojačane dubinske analize zasigurno ne ide na ruku zemljama članicama u njihovu procesu uvođenja novih zahtjeva.

Nova, Četvrta direktiva o suzbijanju pranja novca donosi nekoliko izmjena u odnosu na Treću. Europska komisija uvidjela je potrebu za posebno rješavanje problema zloporabe novca zarađenog počinjenjem ozbiljnih kaznenih djela i prikupljanjem novca ili imovine za terorističke svrhe. Direktiva je također uzela u obzir i porezna kaznena djela povezana s izravnim i neizravnim porezima. Izbjegavanje plaćanja poreza smatra se zato povezanim kaznenim djelom.

Širi je krug obveznika koji podliježu Direktivi: nakon intenzivnih pregovora odlučeno je da se odredi prag od 10.000 eura za trgovinske transakcije koje se plaćaju gotovinom, neovisno o tome je li riječ o plaćanju za jednokratnu transakciju ili nizu povezanih transakcija. Četvrta direktiva primjenjuje se i na cijeli sektor igara na sreću, a ne samo na kockarnice, iako je zemljama članicama prepusteno da samostalno odluče o izuzeću koje bi se odnosilo na davatelje usluga igara na sreću malog rizika, a njome su obuhvaćeni i novi proizvodi kao što su proizvodi električnog novca.

Potreba za točnim i najnovijim informacijama o stvarnom vlasniku jedan je od ključnih faktora u pronalasku kriminalaca koji bi u protivnome mogli skriti svoj identitet iza korporacijske strukture. To je i razlog iz kojeg je Četvrtoj Europska komisija provodi nadnacionalno ocjenjivanje rizika kako bi analizirala rizike pranja novca i financiranja terorizma te predložila mjere za njihovo smanjenje. Konačno izvješće bit će objavljeno 27. lipnja 2017., a nakon toga države članice trebat će donijeti vlastite nacionalne ocjene rizika.