DIJETA JENNY CRAIG

Tvrkin je cilj postaviti punionice za električna vozila u svakoj četvrti do 2020. Centar kompetencija za pametne gradove predstavio je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Projekt je to koji je u suradnji lokalne samouprave, akademskih zajednica i realnog sektora formalno počeo, a za koji do kraja godine očekuju 120 milijuna kuna iz fondova EU. Žele, uz ostalo, razvijati nove tehnologije i energetske sustave, posebno one za praćenje potrošnje energije, platformu za energetski učinkovitu i dijeljenu mobilnost, platformu za prikupljanje i upravljanje podacima koji moraju biti javno dostupni te inovativni sustav za upravljanje kretanjem građana.

Primjer pametnoga grada Amsterdama predstavila je Marije de Wreeze iz Connekta, platforme za razvoj pametne urbanih mobilnosti. Čuli smo kako je ambicija Amsterdama do 2025. imati nultu stopu emisije ugljikova dioksida. U suradnji s građanima tamošnje vlasti rade na ugradnji 850 tisuća solarnih panela, jednog na svakog stanovnika; zasad su na 350 tisuća. Ideja je također imati stotinu tisuća održivih stambenih objekata i spriječiti prometno zagušenje. Amsterdamski je projekt mobilnosti jedinstven: trećina građana vozi se biciklom, trećina pješači, a trećina se koristi javnim prijevozom i automobilima, ispričala je de Wreeze i dodala da unatoč tomu 60 posto javnog prostora zauzimaju automobili, zbog čega razvijaju pametna rješenja poput normi za parkirališta, semafora koji pogođuju biciklistima i teretnih bicikala za prijevoz tereta središtem grada.

Do 2050. sedamdeset posto populacije živjet će u gradovima, zato oni moraju biti održivi i pružati kvalitetan život stanovnicima, što pretpostavlja gradnju pametne infrastrukture, naglasio je Michael A. Lange iz Zaklade ‘Konrad Adenauer’ koji je izazove predstavio na primjeru Berlina. – On raste iz dana u dan, a to znači da troši više energije, pitke vode, stvara više otpada. Velik je to izazov. Da bi se na njega pravodobno i valjano odgovorilo, potrebno je analizirati velike količine podataka, tzv. big data, kako bi se resursima kvalitetno upravljalo – rekao je Lange.

A u tome Hrvatska najviše zapinje. Transformacija velikog broja podataka u informacije koje mogu stvarati dodatne prihode jedinicama lokalne samouprave i državi, nažalost, još nije zaživjela. Podaci se kod nas i dalje tretiraju kao velike tajne, postoji golem strah od njihova dijeljenja i transparentnosti, a katkad ih i sami činovnici smatraju tajnovitim od onoga što propisuje zakon. Za razliku od javnoga sektora realni ih radije dijeli, što je prava šteta jer i Europska unija sugerira državama članicama dijeljenje podataka i njihovu upotrebu za projektiranje suvremenih pametnih rješenja, čulo se na panelu ‘Podatkovna abeceda – temelj pametnih rješenja’.

– Primjerice, objavi li neki grad bazu slobodnih prostora u svojemu vlasništvu, netko to može tumačiti nesposobnošću lokalne samouprave da iznajmi svoje prostore, a drugi u tome vide priliku za poduzetnike. Taj strah treba nadvladati. Onoga trenutka kad svi otvore te podatke, bit će i više napretka u monetiziranju tih informacija – rekao je Damir Medved iz Ericssona Nikole Tesle.

Primjer upotrebe ‘big data’ u praksi pak pokazala je Nedjeljka Jozić Crmarić iz Libusoft Cicom, koja je na temelju podataka o proračunima lokalnih samouprava i njihova projekta ičelnik uspjela stvoriti projekcije o uvođenju poreza na nekretnine. ‘Kako pametne uprave koriste pametna rješenja’ bila je tema još jednog panela na kojemu je zagrebačko iskustvo iznijela Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo.

– U fazi smo izrade strategije pametnoga grada, ali ne čekamo da strategija bude dovršena, već uvodimo pametna rješenja. Predstavili smo nedavno aplikaciju ‘Zagreb – inovativni grad’ s pomoću koje želimo uključiti građane da daju prijedloge, prijavljaju ideje i komentiraju predložena rješenja. Imamo i mnogo drugih aplikacija, ali nismo zadovoljni posjećenosti – rekla je Jozić.

Jedan od prvih gradova koji su uveli e-poslovanje bila je Pula, a je li to pametno rješenje polučilo učinke, koliko se primjenjuje i kako su građani reagirali, govorio je gradonačelnik Boris Miletić.

– Elektroničko poslovanje gradsko uprave uveli smo 2008. Učinci su izvrsni, vidljivi su u većoj djelotvornosti zaposlenika i smanjenju administracije, građani se koriste ulugama. Morali smo se priviknuti na dostupnost informacija – ispričao je Miletić. Jedan od pametnih gradova jest i Jastrebarsko čiji je gradonačelnik Zvonimir Novosel rekao da gotovo nema procesa u funkcioniranju javne uprave koji se ne može informatizirati i naveo jedan.

– Održavanje komunalne infrastrukture na području našega grada pokriveno je informatičkim rješenjima, u sustavu smo GIS i po tome smo prepoznati i izvan hrvatskih granica. Potencijalni investitor može vrlo lako doći do svih podataka, što su investitori prepoznali – iznio je Novosel.

Kako pametna rješenja mogu povećati kvalitetu života građana, zna čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač:

– Prvi smo grad u Hrvatskoj koji će imati pametnu rasvjetu. Dobili smo za to 800 tisuća kuna iz fondova EU, a nakon toga javili su nam se proizvođači LED rasvjete koji bi htjeli ulagati u razvoj pametne rasvjete na području cijeloga grada i prigradskih naselja. Imamo i projekt e-Savjetovanja, građani se mogu javiti s prijedlozima; na nekoliko punktova postavit ćemo pametne infopultove za turiste, a super-brzi besplatni internet želimo proširiti i na prigradska naselja – otkrio je Kovač.

O financiranju pametnih rješenja u gradovima raspravljalo se na posljednjem panelu. Gradonačelnik Pregrada Marko Vešligaj ispričao je kako su se odlučili za društvenu inovaciju i pokrenuli kampanju ‘crowdfundinga’ kad im je postalo proračunskog novca za obnovu dječjeg vrtića i skupnim internetskim finansiranjem prikupili gotovo 100 tisuća kuna.

Inovativni model ugovorne prodaje topline iz biomase predstavio je Velimir Šegon iz Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske na prijedloga osnovnih škola u Slunj i Ozlju u koje je privatni investitor ugradio sustave grijanja i prodaovao im toplinsku energiju.

Tvrtko Čavar, predstavnik Philips rasvjete, na konferenciji je predstavio pametne sustave javne rasvjete koji ne proizvode samo svjetlost nego i prikupljaju te podatke kojima se gradovi poslije koriste za druge svrhe, a Ivo Zamberlin iz Dokinga hrvatsko električno vozilo Tom-Tom koje ne onečišćuje okoliš i štedi novac.