Atlanticova Farmacia preskočila Medikinu Prima Pharmu

Kako je ljekarnički biznis u Hrvatskoj opterećen time što HZZO s odgodom plaća lijekove te posebnom zakonskom regulativom jer prodaju robu za izvanrednu upotrebu, riječ je o stabilnom tržištu na kojem, uz veće igrače u vlasništvu države, odnosno jedinica lokalne i područne samouprave, vladaju veliki privatnici. Premda je ljekarnička mreža trenutačno popunjena, prostora za nove igrače i dalje ima, ali samo ako su spremni uložiti novac u akviziciju prodajne mreže i izdržati ritam plaćanja HZZO-a. Najbolji dokaz za to je Farmacia Atlantic Grupe Emila Tedeschi, koja se 2015. uspjela popeti na vrh ljekarničkog tržišta s 295 milijuna kuna prihoda i preskočiti Ljekarne Prima Pharme zagrebačke veledrogerije Medike koje su te godine bile na 291 milijun kuna.

“Ne možemo zakasnjelo, tj. odgođeno, plaćanje nazvati neplaćanjem. HZZO plaća za izvršenu uslugu i lijekove u određenoj valuti koja je prilagođena našem plaćanju obveza prema dobavljačima, iako Ustanova malo brže plaća negoli HZZO nama. Nemamo potrebu za kreditiranjem kod banaka ili bilo kakvim drugim financijskim uslugama kako bismo podmirili svoje obveze, redovito financiramo svoje potrebe i investicije iz tekućeg poslovanja, tj. vlastitih sredstava,” odgovorio je na Liderov upit Dinko Bajto, ravnatelj Ljekarne Osječko-baranjske županije koja je u županijskom vlasništvu.

Ljekarna je prošle godine ostvarila 154 milijuna kuna prihoda, a njihova dobit prije oporezivanja iznosi 4,5 milijuna kuna te su ostvarili rast malo manji od 50 posto, što im je najbolji rezultat dosad. Posluju s 29 ljekarni i stotinjak zaposlenih, a od lijekova na recept, dakle od HZZO-a, stiže im više od tri četvrtine prihoda. U 2015. na tržištu je poslovalo 413 ljekarničkih ustanova s 5338 zaposlenih, a ostvarile su 5,96 milijardi kuna prihoda i imale 1,1 milijardu kuna obveza prema dobavljačima.

No premda zaduženjem umanjuju dobit za razliku u kamatama, Ljekarne Prima Pharne u 2016. ostvarile su ukupni konsolidirani prihod od 352 milijuna kuna i dobit nakon poreza od 6,1 milijun kuna. Od 352 milijuna kuna prihoda, oko 60 posto dolazi od prodaje lijekova i ortopedskih pomagala na recept kroz mrežu od 80 ljekarni, pa ne začuđuje što je ta tvrtka prisiljena sklopiti kreditne aranžmane da bi mogla plaćati dobavljače. Najvažniji im je dobavljač, naravno, vlasnik Medika, koja si preko ljekarni osigurava dio sigurnih prihoda, s obzirom na to da su njezina potraživanja od zdravstva još veća. Prema podacima Fine, od 1,3 milijarde kuna iz 2001., potraživanja veledrogerija do 2015. popela su se na čak četiri milijarde kuna. Istodobno, obveze prema dobavljačima u ljekarništvu s 544 milijuna kuna u 2001. narasle su do 1,1 milijardu kuna u 2015.

“Mnogo nam znači naš lanac ljekarni, drži šest-sedam posto tržišta te ima 70 ljekarni,” kazao je Lideru predsjednik Uprave Medike Jasminko Herceg. Farmacia Atlantic Grupe u svojim odgovorima nije željela otkrivati kako se nosi s problemima koje odgođeno plaćanje HZZO-a donosi ljekarništvu, ali i oni sigurno pate od tih problema, premda su manje izloženi tome. Naime, od ukupnih prihoda, manje od polovine ostvaruju od prodaje lijekova na recept.

“Atlantic Grupa vlasnik je najvećega privatnog lanca ljekarni i specijaliziranih prodavaonica medicinske opreme u Hrvatskoj pod brendom Farmacia, a koji u ukupnom prihodu kompanije sudjeluje sa 7,1 posto,” naveo je u odgovoru za Lider Zvonko Brzak, ravnatelj zdravstvene ustanove za ljekarničku djelatnost Farmacia, što znači da je tvrtka lani imala 370 milijuna kuna prihoda, 25 posto više nego 2015. Lanac Farmacia u svojem sastavu trenutačno ima 48 ljekarni i 33 specijalizirane prodavaonice, a najviše je jedinica u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Ako govorimo samo o prihodu Zdravstvene ustanove Farmacia, prodaja lijekova na recept čini 49 posto, a prodaja asortimana bez recepta 51 posto ukupne prodaje,” dodaje Brzak.

Premda je tržište ljekarništva uvelike rascjepkano, veliki igrači još ne planiraju daljnju konsolidaciju samog tržišta, već su više okrenuti sebi. Pritom Liderovi sugovornici kao glavni problem navode popunjenost ljekarničke mreže, čiji opseg određuje HZZO, pa je u ovom trenutku nove ljekarne moguće otvarati jedino u ruralnim sredinama i na otocima. No konsolidacija se sama po sebi događa laganijim i prirodnijim ritmom, baš zbog tog ograničenja. Kako pojedine manje ljekarne počinju slabije poslovati ili njihovi vlasnici nemaju komu prepustiti obiteljski biznis, veliki igrači rado će stupiti u takvu manju akviziciju i donekle povećati svoju mrežu. Drugi problem pri konsolidaciji sigurno je i razlika u primjeni propisa na subjekte u državnom i privatnom vlasništvu.

“U skladu s pozitivnom praksom koja se provodi u EU pristaša smo javno-privatnom partnerstvu i privatizacije u ljekarništvu. Međutim, smatramo da tržište ljekarni nije spremno za konsolidaciju s obzirom na neravnopravan položaj ljekarni u županijskom i gradskom vlasništvu u odnosu na ljekarne u privatnom vlasništvu. Opterećeni smo ispunjavanjem svih obveza propisanih pravilnicima, uredbama i zakonima, a privatnici nisu. Ustanova je u vlasništvu županije koja će prema potrebama stanovništva donositi odluke o potrebitom popunjavanju mreže ljekarničke djelatnosti, a prema tome ćemo i mi uz potrebe suglasnosti resornih tijela osnivati nove podružnice. Ustanova se brine o osnivanju podružnica u malim sredinama i osiguravanju ljekarničke skrbi svim pacijentima neovisno o ostvarivanju dobiti,” naveo je Bajto iz Ljekarne Osječko-baranjske županije.

Prima Pharma je pak usmjeren na poboljšanje usluge korisnicima, internu konsolidaciju, uređenje postojećih ljekarni, razvoj i stručno usavršavanje naših zaposlenika te na uvođenje novih tehnologija. Ovo posljednje uvelike se odnosi na projekt serijalizacije lijekova, koji je ljekarnicima donio novu obvezu koja će poskupiti lijekove. Naime, do 2019. u EU će svako pakiranje lijekova, bez obzira na to je li riječ o bočici ili kutiji, morati na sebi imati otisnut serijski broj koji će morati provjeravati veledrogerije i ljekarne. Dok proizvođači moraju mijenjati proizvodne linije kako bi mogli otisnuti brojeve, ljekarnici i veledrogerije moraju nabaviti i testirati hardver i softver da budu spremni za nova pravila koja će onemogućiti krivotvorenje lijekova.

“Belupo je prije više godina oformio projektni tim koji pokriva pitanja interne problematike (nabava i instalacija potrebne opreme te redefiniranje vezanih procedura), kao i obveze koje Belupo kao proizvođač lijekova ima na nacionalnoj razini. Uz intenzivno angažman, Belupo će biti spreman od veljače 2019. isporučivati lijekove u skladu sa zahtjevima propisanima u relevantnoj regulativi,” odgovorili su Lideru iz Belupa, čije ljekarne svoje obveze servisiraju u ugovorenim rokovima bez obzira na to što HZZO kasni 160 dana. Možda je najzanimljivija značajka ovog tržišta to što su ljekarne u vlasništvu jedinica lokalne i područne samouprave stabilne i dobro posluju, čime zapravo opovrgavaju mit da država ne zna pravilno upravljati tržišno orijentiranim tvrtkama. Dobar je primjer Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije koja je 2015. ostvarila 224 milijuna kuna prihoda i dobit od 4 milijuna kuna, zapošljava više od 200 ljudi, a ove je godine pokrenula investiciju od 70 milijuna u izgradnji galensko-analitičkog laboratorija u kojem će proizvoditi lijekove i kozmetiku. Svoj laboratorij imaju i Osječani, a Gradsko ljekarna Zagreb jedna je od najuspješnijih u proteklih 15 godina i stalno je bila među prve tri ljekarničke mreže po prihodima.