Premještanjem tradicionalne industrije i proizvodnje na periferiju države i u druge zemlje, dobar dio velikih gradova, posebice u razvijenim zemljama, morao je naći savršen novi ekonomski identitet, odnosno smisliti nove izvore prihoda i radna mjesta. Iako su se neki brže snašli od drugih, a neki već imali uspostavljen brend, danas se praktički svaki veći grad, pogotovo glavni gradovi, ponajviše oslanja na rastuću turističku industriju i razvoj novih tehnologija. Trend se u međuvremenu toliko učvrstio da se čak i gradovi u manje razvijenim zemljama poput Zagreba više i ne sjećaju tvorničkih pogona i rijeka radnika koji ujutro idu na posao. Sva ekonomska promišljanja počinju i završavaju s privlačenjem gostiju, razvijanjem turističke i popratne ponude i jačanjem inovacija u tehnološkom sektoru. Brak tehnologije i turizma zato je očekivan, sve više gradova tehnološku inovaciju upotrebljava u promicanju atraktivnosti svoje turističke ponude i neki su u tome otišli jako daleko, a već postoji i nova kovanica – pametni turizam. Neke stvari gradovi mogu sami implementirati, ali većina rješenja dobiva se stvaranjem poticajnog okoliša za tehnološke inovacije. S obzirom na osnovnu prirodu turizma – kretanje, razgledavanje i konzumiranje raznih komercijalnih sadržaja – gotovo svako pametno rješenje donekle je i turističko rješenje. Sa sve većim brojem posjetitelja (autobusi, privatni automobili, razne ture koje baju gradskim ulicama itd.) pametna prometna rješenja postaju na posredan način važan dio turističke ponude, iako su usmjereni ponajprije na građane.
Česti slučajevi. Tako, primjerice, dostupnost usluge iznajmljivanja bicikla i s njom redovito povezana napredna tehnološka rješenja (putem aplikacija na mobitelu i interneta) ima itekako veze s turizmom, kao i druga, maštovitija rješenja (razgledavanje segwayima, organizirane ture na biciklima, kočijama, rikšama itd.) koja često uključuju i različite tehnološke elemente. Dvojica bivših dostavljača razvila su prije nekoliko godina aplikaciju BikeCityGuide koja pokazuje biciklističke rute i zanimljivosti na njima u desecima europskih gradova. Nadalje, uvođenje naracije turistima tijekom obilaska znamenitosti, obično preko mobitela, sljedeći je čest primjer tehnološkog rješenja primijenjenog u turizmu. Umjesto praćenja vodiča, posjetitelji mogu svojim tempom razgledati grad i čuti sve što ih zanima ili jednostavno preskočiti ono što ih ne zanima, sve na jeziku koji odaberu. Najjednostavniji je primjer, sada već i nezaobilazan dio ponude u većini gradova, besplatni bežični internet ili barem dobra pokrivenost komercijalnim internetom na turistički frekventnim lokacijama. Još jedan očit primjer su aplikacije koje nude širok raspon informacija i preporuka o cijenama, zanimljivostima, lokacijama, ponudi i svemu ostalome što bi posjetitelju u nekom gradu moglo trebati.