Vlasnici Mielea: Kako smo perilicama za rublje osvojili i Vatikan i Buckinghamsku palaču

Grad Labin prepoznao je važnost energetske učinkovitosti i dosad su provedeni projekti ukupne vrijednosti 48,73 milijuna kuna. Na konferenciji 2017. koja promovira izvršnost i inovativnost rješenja implementiranih u hrvatskim gradovima ‘Pametni gradovi – gradovi budućnosti’, Labinu je dodijeljena nagrada u kategoriji Pametnija energetika za projekt ‘Provođenje energetske obnove u zgradarstvu’.

Sve je počelo prije osam godina, 2009., kad je potpisana Energetska povelja, a Labin se uključio u City SEC projekt. Glavni ciljevi projekta su povećanje broja energetski održivih zajednica, podizanje svijesti o uravnoteženoj upotrebi energije, smanjenje lokalne emisije CO₂ i postizanje energetske samoodrživosti grada. Labin je i potpisnik Sporazuma gradonačelnika iz 2011., a trenutačno sudjeluje u Projektu Life SEC Adapt koji predstavlja nastavak i unaprijedjenje City SEC projekta u sklopu kojeg će se izraditi plan klimatskih promjena te pristupiti inicijativi Novi sporazum gradonačelnika.

Mjere kojima direktno pridonosimo smanjenju emisija CO₂ te sprečavanju i ublažavanju klimatskih promjena nastavljamo i dalje provoditi, uvodeći nove. Pristupanje ovom sporazumu otvara mogućnost pristupa ostalim projektima financiranim iz EU iz programskih cjelina energetske učinkovitosti, očuvanja okoliša i sprječavanja klimatskih promjena, što znači zdraviji i kvalitetniji život i manje troškovi za naše građane – rekao je Tulio Demetlika, labinski gradonačelnik.

U Labinu su vrijedni projekti tipični za pametni grad počeli prije desetak godina. Prva fasada obnovljena je još 2005., a do danas je Labin u vrhu gradova u Hrvatskoj prema energetskoj obnovi zgrada. Grad je do danas subvencionirao i sudjelovao zajedno s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na energetskoj obnovi 38 obiteljskih kuća, a preko tvrtke Labin stan obnovljena je fasada na 34 stambene zgrade. U sljedećem se razdoblju očekuje obnova još 20 zgrada.

U 2015. na javnim zgradama u Labinu postavljene su četiri fotonaponske elektrane i to na krovu Osnovne škole Matije Vlačića i Osnovne škole Ive Lole Ribara, područna škola Kature, Dječjem vrtiću Pjerine Verbanca i Sportskoj dvorani Mate Blažine. Ukupna vrijednost investicije nešto je manje od 40.000 eura. Na prvi natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 2014. prijavljeno je sedam zgrada, a ukupna vrijednost investicija iznosila je 4.020.779 kuna. Na drugi natječaj FZOEU-a u 2015. upućeno je ukupno 69 prijava za zgrade, njih 67 pozitivno je riješeno i ukupna vrijednost investicija iznosila je 15.963.126 kuna. U 2015. još je deset zadovoljilo uvjete natječaja. Interes za obnovu zgrada i dalje je velik, tako da se procjenjuje da će se na sljedeći natječaj prijaviti više od 30 zgrada s područja grada.

Grad Labin je uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u 2013. i 2014. proveo projekt na 38 obiteljskih kuća u ukupnoj vrijednosti 1.140.000 kuna, a ugrađeni su solarni kolektorski sustavi za grijanje i proizvodnju tople vode te su obnovljene termofasade, krovišta, građevna stolarija i slično.

Protekla, 2016. bila je najuspješnija godina tvrtke Labin stan od njezina osnivanja, jer je dovršena obnova svih zgrada koje su ranije ostvarile pravo na sufinanciranje na natječaju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Gradsko vijeće usvojilo je i Akcijski plan energetske učinkovitosti na području grada za razdoblje 2017. – 2019., kad se planiraju novi projekti zaštite okoliša, održivog razvoja i upotrebe obnovljivih izvora energije. Grad Labin u financiranju ima potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, Europske banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske banke, Europskog fonda za regionalni razvoj, a sudjelovali su i stanari višestambenih zgrada i obiteljskih kuća. Akcijski plan nastavlja se kako bi Labin bio što ugodniji i zdraviji grad.

Grad Rijeka provodi niz projekata koji ga svrstavaju u red pametnih gradova. Zanimljiv je projekt participacijskoga budžetiranja, sudjelovanja građana u planiranju i donošenju gradskog proračuna. Nekoliko je modela, od kojih se neki provode već godinama, poput ‘Programa malih komunalnih akcija’ i ‘Riječkog programa lokalnog partnerstva’, a neki tek nekoliko godina, poput edukativne proračunske igre ‘Proračun(ajme)’. Sudjelovanje građana u planiranju života svojega grada jedan je od suvremenih trendova, a građani kao urbani planeri mogu vidjeti i znati što se događa u njihovi susjedstvu, zajednici i cijelome gradu.

Uz to mogu sudjelovati u planiranju i odlučivanju o proračunu svojega grada. Gradsko uprava zauzima se za transparentnost, zbog čega razvija projekt komunikacije s građanima kako bi dobili povratnu informaciju o svojim potezima. Svi dokumenti i pisani materijali povezani s odlukama koje donose gradonačelnik i gradsko vijeće javno se objavljaju na gradskome mrežnom portalu, a javni su i registri zaključenih ugovora u postupcima javne nabave te ugovora sklopljenih u nabavi manjoj od zakonskog praga. Grad Rijeka objavljuje gradski proračun na četvrtoj razini, mnogo transparentnijoj od treće koju propisuje zakon.

Jednako transparentno donose se odluke o financiranju programa i rada različitih udruga na javnim natječajima. Sve su to razlozi zbog kojih je Rijeka tri puta zaredom proglašena najtransparentnijim hrvatskim gradom. Odluka je donesena na osnovi mnogih parametara na pet tematskih područja: javnost rada gradskog vijeća i gradonačelnika, količina objavljenih odluka, poštovanje zakona o pravu na pristup informacijama, suradnja sa zajednicom te mjesna samouprava (postojanje i rad mjesnih odbora).

Komunikacija s građanima poboljšana je prošlog mjeseca kad je objavljen redizajnirani gradski mrežni portal www.rijeka.hr. Težište se s objave informacija prebacilo na komunikaciju s građanima i njihovo intenzivnije uključivanje u rad javne uprave. Zato su već na naslovnici portala kao svojevrsni poziv na akciju dostupne poveznice za ostvarivanje prava građana na pristup informacijama, sudjelovanje u planiranju i donošenju proračuna, e-konzultacije, odnosno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Uvedene su nove rubrike poput ‘Aktivno građanstvo’ ili ‘Antikorupcija’. Sve teme povezane s transparentnošću, poput javne nabave, proračuna, službenih novina i rada mjesnih odbora, također su građanima dostupne već na naslovnici novog portala.

Nova verzija portala izrađena je u WordPressu kao otvorenoj platformi za upravljanje sadržajem, a programski kôd za izradu portala Rijeka će besplatno staviti na raspolaganje svim gradovima i općinama koji ga žele preuzeti. Budući portal zadovoljava sve aktualne obveze i preporuke o transparentnosti. Svaki grad ili općina koji preuzmu taj kôd i izrade svoj portal moći će biti transparentni poput Rijeke. Uz osnovni novi portal gradske uprave Grad Rijeka objavio je Portal otvorenih podataka u strojno čitkim formatima.

Osim komunikacije s građanima u Rijeci je zaživio program lokalnog partnerstva koji potiče zajedništvo. Omogućava da se neposrednim sudjelovanjem građana, udrug i mjesnih odbora u suradnji s gradom brže i ekonomičnije riješi dio potreba koje građani imaju u lokalnoj zajednici. Prije svega, to se odnosi na uređenje manjih javnih površina, primjerice dječjih igrališta, dvoreda, šetnica, parkova, neuređenih zelenih površina, dvorišnih prostora dječjih vrtića, škola, dijelova ulica, naselja te manjih divljih odlagališta.

Osim što sudjeluju u odlučivanju o lokalnim poslovima, građani sudjeluju u kreiranju proračuna. Naime, Grad Rijeka osigurava financijsku potporu za odabrane projekte do 30.000 kuna po pojedinome projektu, a na godišnjoj razini za taj se program izdvaja oko 200.000 kuna.

Edukativnom proračunskom online igrom ‘Proračun(ajme)’ još od 2011. Rijeka svojim građanima nudi upoznavanje s godišnjim gradskim proračunom i aktivno sudjelovanje u njegovu kreiranju. Osim upoznavanja sa stavkama aktualnog proračuna građani mogu birati projekte koje bi željeli provesti, a kojih nema u postojećem proračunu. Nakon završetka igre mogu i sami dopisati projekt čiju provedbu priželjkuju, a koji nisu pronašli među ponuđenima. Statistika biranja ponuđenih projekata i prijedlozi novih upotrebljavaju se pri planiranju proračuna za iduću godinu. Igra se temelji na stvarnim proračunskim brojkama i jedina je te vrste u Hrvatskoj. U proteklo četiri godine zaigrala su je 74.783 različita korisnika.

Važna stavka svakako je energetska obnova grada. Rijeka sa svojim komunalnim i trgovačkim društvima godinama provodi energetsku politiku. Usmjerena je prema održivom energetskom razvoju i usklađena s europskom inicijativom ‘Sporazum gradonačelnika’ koju je pokrenula Europska komisija i čija je Rijeka potpisnica. Prema tom Sporazumu, Rijeka se obvezala na provedbu dodatnih mjera da bi povećala energetsku učinkovitost i održivi razvoj te tako očuvala klimu, odnosno svela klimatske promjene na najmanju mjeru.

Akcijski plan energetski održivog razvoja grada Rijeke izrađen je prije sedam godina i cilju je do 2020. smanjiti ugljikova dioksida za 32 posto. Radi očuvanja ekoloških resursa čak trideset autobusa riječkoga gradskog prijevoznika Autotroleja vozi na stlačeni prirodni plin (SPP), od toga 16 soloautobusa, 10 minibusa i četiri zglobna vozila. U ovom trenutku smanjenje emisije ugljikova dioksida na godinu svih tri deset autobusa na SPP približno je 977 tona. Na parkiralištu Delta postavljene su prve ELEN punionice za vozila na električni pogon u Rijeci.

Prije godinu i pol u podzemnoj je garaži Zagrad B u funkciji superbrza punionica za elektrovozila koja može istodobno puniti četiri elektrovozila i dva elektroskutera; realizirala ju je tvrtka Rijeka promet. Na Mlaki je sagrađena punionica stlačenoga prirodnog plina. Sagradilo ju je trgovačko društvo Energo, a vrijednost projekta financiranoga HBOR-ovim kreditnim sredstvima za energetski učinkovite projekte jest 9,2 milijuna kuna. Punionicom se koristi gradski prijevoznik Autotrolej za svoja vozila koja pogoni plin, ali mogu je upotrebljavati i vlasnici osobnih automobila na to ekološki prihvatljivo gorivo.