ONLINE KUPNJA Hrvatski potrošači najviše kupuju odjeću, obuću i torbe na eBayu

Prema Mastercardovu istraživanju, lani je online kupovalo 25 posto stanovnika EU i 22 posto hrvatskih građana. Najviše trošimo na predmete za dom i na potrošačku elektroniku.

Hrvati su vrlo blizu europskim prosjecima kad je riječ o kupnji online. Svaki četvrti Euroljubitelj s pristupom internetu u 2016. kupovao je proizvode ili usluge online najmanje jedanput na tjedan. Jednak je praksu u prošloj godini imalo 22 posto Hrvata. Najmanje jedanput na godinu kupuje 90 posto Euroljubitelja ili s druge strane 82 posto Hrvata, a najmanje jedanput na mjesec 63 posto Euroljubitelja i 57 posto Hrvata. Kako kaže Damir Hozdić, voditelj poslovnog razvoja u kompaniji Mastercard u Hrvatskoj, rezultati istraživanja Masterindex zapravo ne začuduju.

Veća razlika u navikama vidljiva je u trendu da se u zapadnim zemljama pri kupnji online gotovo isključivo upotrebljavaju kartice i digitalni novčanici, a u Srednjoj i Istočnoj Europi građani često plaćaju pouzećem pa tek onda karticama te internetskim bankarstvom. U Hrvatskoj je situacija malo bliža onoj u Zapadnoj Europi, kod nas se većinom plaća karticama i digitalnim novčanicima – objašnjava Hozdić. Osim Masterindexa Mastercard je proveo još jedno istraživanje, odnosno zasebnu studiju o e-trgovini, i to baš u Hrvatskoj. Ta je studija, koju je za Mastercard u listopadu 2016. online proveo Ipsos na tisuću ispitanika koji imaju ili platnu karticu ili račun u banci te pripadaju dobnoj skupini između 18 i 65 godina, dala uvid i u konkretnu potrošnju, što se najviše kupuje i tko kupuje. Pa se tako u Hrvatskoj najpopularnijom pokazala odjeća, obuća i torbe, koje online kupuje 55 posto ispitanika. Slijede ulaznice za kino i kazalište, njih kupuje 44 posto ispitanika, te potrošačka elektronika (39%), karte za prijevoz (37%) i usluge smještaja (37%). Žene najviše kupuju odjeću, obuću i torbe, ulaznice te kozmetičke proizvode, a muškarci su redoviti kupci potrošačke elektronike, mobilnih telefona, sportske opreme te opreme za dom.

Pritom je zanimljivo da će Hrvati najviše odriješiti kesi na skupe predmete za dom. Iako nisu najpopularnija kategorija i njih kupuje samo 24 posto ispitanika, od tog postotka njih čak 66 posto pri kupnji potroši više od 100 eura. Iznosi koji se troše u najpopularnijoj kategoriji odjeće i obuće manji su, pa je 38 posto populacije potrošilo manje od 50 eura po kupnji online. Veći iznosi troše se i za plaćanje smještaja te kupnju potrošačke elektronike, a najmanje se troši na knjige i novine (44% do 20 eura) te modne dodatke (56% do 20 eura).

Zanimljivo je i to da Hrvati najviše kupuju na eBayu, to čini čak njih 77 posto, a slijede domaći eKupi s 58 posto i Amazon s 31 posto. Kad je riječ o dostavi, najpopularnije su kurirske službe i Hrvatska pošta. Za kupnju online Hrvati se ponajprije koriste prijenosnim računalima (81%), pametnim telefonima s operacijskim sustavom Android (74%) ili stolnim računalima (63%). Tu je i zanimljivost: čak 34% ispitanika kupuje na internetu s pametnih televizora, a 21% s pomoću konzola za igranje.

Hrvatima je važno da je opcija plaćanja kojom se koriste sigurna, a mi se češće odlučujemo za plaćanje karticom pri narudžbi (76%) nego pouzećem (24%). Najčešće plaćaju karticama (47%), nakon čega slijedi digitalni novčanik PayPal (24%). U Hrvatskoj se u posljednjih godinu dana primjećuje i razvoj trenda spremanja kartičnih podataka s trgovcima, što olakšava buduća plaćanja i skraćuje kupovanje kod tog trgovca. Razvoj takve funkcionalnosti važan je preduvjet za razvoj plaćanja u aplikacijama, pri čemu je obvezna registracija kartice.

Takvih usluga u Hrvatskoj bit će sve više u bliskoj budućnosti, mi ih smatramo temeljem daljnjeg razvoja e-trgovine te već sad ulažemo u partnersku suradnju i izobrazbu korisnika – rekao je Hozdić. Inače, karticom ili PayPalom najčešće plaćaju muškarci između 35 i 44 godine, zaposleni te oni s većim primanjima, a pouzećem ispitanici iz dobne skupine od 45 do 59 iz sjeverne Hrvatske i Slavonije s malo manjim primanjima. Ispitanici ističu jednostavnost i sigurnost kao glavne razloge za koristištenje digitalnim novčanicima, a karticama se koriste zbog brzine, praktičnosti, jednostavnosti i sigurnosti. Prema Hozdićevu mišljenju, korisnici u Hrvatskoj dosta su opterećeni sigurnošću plaćanja pa je potrebno dulje da prihvate nove metode plaćanja bez obzira na to što su sigurnije, jednostavnije i lakše za upotrebu. Takvo je ponašanje primjetnije dok korisnici kupuju u hrvatskim online trgovinama.

Kad uzmemo u obzir da je većina internetske kupnje izvan hrvatskih granica, u stranim online trgovinama, zapravo dolazimo do suprotnog zaključka i ponašanja korisnika; da se bez problema koriste karticama za plaćanje, bilo izravno kod trgovca bilo upotrebom nekog od digitalnih novčanika – naglasio je Hozdić za Lider.

U Mastercardu, inače, neprestano razvijaju sigurnosne standarde i proizvode koji omogućuju bezbrižno internetsko i bezgotovinsko plaćanje. Razvili su Mastercard SecureCode, rješenje kojim korisnici kartica tijekom internetske transakcije dodatno potvrđuju svoj identitet izravno svojoj banci, zaštićujući se tako od neovlaštene upotrebe svojih kartica. Kako bi olakšali iskustvo takvih dodatnih provjera, s pomoću usluge ID Check, poznatije i kao Selfie Pay, uvode mogućnost provjere biometrijskih karakteristika korisnika kartice za lakšu provjeru identiteta skeniranjem crta lica, čitanjem otiska prsta ili, od prošlog tjedna, skeniranjem šarenice oka.

Takva napredna rješenja za autentifikaciju korisnika u Mastercardu smatraju sastavnim dijelom digitalnih novčanika, poput svojega Masterpassa koji u jednoj mobilnoj aplikaciji korisniku omogućuje spremanje svih kartica i metoda plaćanja za sigurnu upotrebu, mijenjajući i pojednostavnujući iskustvo plaćanja na internetu ili u fizičkim prodavaonicama.