Južnokorejska vlada u duhu vremena opet naklonjenog državnim intervencijama odlučila baciti još jedan pojas za spašavanje jednom od svojih najvećih brodogradilišta. Daewoo Shipbuilding and Marine Engineering (DSME) dobit će od velikodušne i brižne države 2,6 milijardi dolara izravne pomoći, a dvije državne banke, Korejska razvojna banka i Banka za izvoz i uvoz, pretvorit će 1,4 milijarde dolara duga (1,6 bilijuna vona) u vlasničke udjele, čime će ukupni iznos pomoći Seula drugom najvećem brodogradilištu na svijetu doseći oko četiri milijarde dolara u ovom krugu.
Posrnuli div koji je svojim cijenama nekoć lako rušio konkurenciju već je dobio tranšu od 3,7 milijardi dolara prije nekih godinu i pol, ali šef i predsjednik Jung Sung-leep ne uspijeva staviti stvari pod kontrolu, zbog čega kontinuirana državna pomoć nailazi na sve više kritika. Prema planu, vjerovnici će svoje dugove pretvoriti u udjele i tako pojesti oko 80 posto brodograditelja, dopijeće obveznica bit će produljena za pet godina, a kompanija će nastaviti rezati radna mjesta i plaće, prodavati imovinu i gasiti neprofitabilne operacije. Neovisno o već poduzetim mjerama u tom pogledu, DSME zabilježio je i prošle godine neto gubitak od oko 2,4 milijarde dolara, četvrti godišnji gubitak zaredom i teško može preživjeti bez promjene šireg trenda u industriji ili nastavka državne pomoći.
Za zapinjanje nije u potpunosti kriva Uprava, okolnosti su već neko vrijeme iznimno nepovoljne, a Južna Koreja dom je triju najvećih brodogradilišta na svijetu (Samsung i Hyundai, naravno), što znači da je teško mogla izbjeći žalac krize zbog koje brodogradilišta imaju prevelik kapacitet i goleme dugove. Najveći na svijetu, Hyundai, još je potkraj prošle godine ostao bez gotovo deset posto radne snage (2600 zaposlenika), kao i Samsung, koji je morao otpustiti 1500 ljudi.
Tu je i rastuća konkurencija susjedne Kine u usporedbi s kojom su i nekoć vrlo isplativi Korejci postali skupi. Dio ipak otpada i na odluke vodstva koje je snažno ušlo u energetiku, što se pokazalo vrlo lošim potezom kada su cijene nafte drastično pale. Cijela brodarska industrija već je dulje u problemima, suočena s tvrdoglavom niskom cijenom nafte i slabijim obujmom globalne trgovine, što je rijetak slučaj negativne konvergencije tih dvaju faktora. Vlada se zato nada da bi tim injekcijama gotovine mogla održati kompaniju na površini do sljedeće godine kada se očekuje snažniji oporavak cijele industrije.
