Ni programeri nemaju rješenja

Peticijom koju ovih dana potpisuju knjigovođe žele upozoriti na nepotreban obvezne koje su nametnute poduzetnicima, a od kojih Porezna uprava nema posebne koristi.

O d jednoga knjigovodstvenog servisa dobili smo tekst peticije koji potpisuju mnogi knjigovođe, a upućena je ministru financija Zdravku Mariću. U tekstu napominju ministru da su preopterećeni mnogim administrativnim obvezama koje ne samo da jedva stižu odraditi, nego je neke, smatraju, objektivno nemoguće ispuniti. Podsjećaju da je unazad dvije godine Porezna uprava (PU) uvela obrasce OPZ-STAT-1, SNU i PD-IPO i tvrde da te obveze više služe kao servis PU-u nego kao servis njihovim klijentima. Možda će se neki knjigovođe naljutiti, međutim, ne bih rekao da je to problem, jer knjigovodstveni servisi rade ono što su dužne tvrtke i za to ih tvrtke i plaćaju. Drugo je pitanje bi li ti obrasci trebali biti jednostavniji, jesu li potrebni baš u svakoj situaciji itd.

Obrascem OPT-STAT-1 tvrtka prijavljuje svoga dužnika PU-u i tu nije ništa sporno, međutim, kod druga dva obrasca postoje problemi i na njih valja ukazati. Primjerice, obrazac SNU služi za povezivanje nepovezanih uplata za doprinose. Zaposlenik uplati doprinos, ali ne naznači za koje razdoblje, pa se to rješava preko SNU-a. No knjigovođe se ljute što čak i kamate na zakasnjene uplate moraju povezivati preko obrasca SNU tvrdeći da je to besmisleno. S obzirom na to da i sâm uplaćujem doprinose kao slobodni novinar i znam o čemu je riječ, čini mi se da su knjigovođe ovdje u pravu jer se mora utrošiti dosta vremena da se pohvata za koji se uplatu plaćaju kamate te se onda otvori SNU, pa popunjavaj, pa sljedeća zakasnjena uplata (primjerice, novinari uplaćuju pet vrsta doprinosa u mjesecu)… Bilo bi logičnije da PU kaže da je za tu zakasnjenu uplatu dužan x kuna kamata i neka izvoli uplatiti bez popunjavanja obrazaca.

Još je veći problem s obrascem PD-IPO, koji služi kao izvještaj o poslovnom događaju s povezanim osobama. Pod tim se podrazumijeva poslovanje s tvrtkom kćerkom, ali i s tvrtkom koja je u vlasništvu, primjerice, vaše supruge, ali i daljnjeg rođaka. Knjigovođe kažu da ni vrhunski programeri ne znaju kako obuhvatiti sve tražene podatke, pa su ih prisiljeni obrađivati ‘pješice’.

Osim toga, klijenti su im nezadovoljni jer smatraju da su traženi podaci zadiranje u privatnost i pitaju se moraju li knjigovođe znati do četvrtoga koljena tko je s kim povezan. ‘Moramo li voditi rodoslovno stablo da bismo došli do podataka za koje nismo sigurni hoće li nekom koristiti’, pitaju se ne bez ironije. Ministar Zdravko Marić, gostujući u HTV-ovoj emisiji ‘Nedjeljom u 2’, rekao je da će razmotriti i provjeriti ‘šumu glupih obrazaca’ koji samo opterećuju poduzetnike, a njima se ne dobiva ništa što se ne bi dobilo preko nekih drugih izvora podataka.

Štoviše, hrpa tih obrazaca i propisa zbunjuje čak i zaposlenike u Poreznoj upravi, u što sam se uvjerio kada sam prije neki dan išao s prijateljem u njegovu poreznou ispostavu, u kojoj su nam referenti nevoljko vrtjeli glavom pričajući da ni sami ne znaju kakva je korist od mnogih obrazaca koje im šalju poduzetnici. To ističu i knjigovođe, a u tekstu peticije navode i primjer da zaposleni u PU-u katkad znaju nazvati knjigovođe i pitati kako riješiti neki problem. Zato bi bilo dobro da što više knjigovođa potpiše peticiju, a ministra Marića pozivamo da, uza sve svoje obveze, na nju obrati pozornost.