Ljude koji dolaze privatnim zrakoplovima zanima brz prolazak kroza zračnu luku. Imamo službu koja radi u tajnosti i posebno dočekuje te goste te ih prepraćuje tako da se što kraće zadrže u zračnoj luci.
-
Turizam je gotovo gospodarska monokultura na području Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije. Pogledate li podatak da više od 65 posto dubrovačkih posjetitelja dolazi zračnim putem, onda je jasno koliki je infrastrukturni oslonac Zračna luka za cijelo gospodarstvo, poglavito grad Dubrovnik. Osim što je oslonac, ona je i katalizator gospodarskog rasta. Ovdje radi mnogo ljudi, ali tu je i veliki broj putničkih agencija, rent-a-car, prateće službe na aerodromu, to je pravi mali grad.
-
Nagrada je došla kao kruna započetih nastojanja 2010. i toga što smo prijavili projekt rekonstrukcije Zračne luke Dubrovnik na fondove EU i dobili jamstvo za 158 milijuna eura nepovratnih sredstva te smo sada već pri kraju ključne faze završetka novoga putničkog terminala. Te 2010. sa svojim sam malim timom pravnika i financijska unutar Zračne luke krenuo u taj projekt koji je 2015. potvrđen, iza njega je kao iza jednog od svojih strateških projekata stala hrvatska vlada. Vrijednost projekta je 225 milijuna eura. S obzirom na to da Zračna luka Dubrovnik u mojemu mandatu iz godine u godinu ima sve više putnika i prihoda, prepoznala me i Udruga menadžera CROMA. Ali ja sam samo eksponent tima ljudi i predstavnik svih 370 radnika ove zračne luke koji nose rezultat na svojim leđima.
-
Moram se vratiti na svojeg prethodnika i sve one koji su tu bili prije mene. Zračna je luka kao feniks izrasla nakon silne devastacije u Domovinskog ratu. Teško je procijeniti štetu, nije bilo osnovnih resursa za rad, a samo šteta u otuđenoj opremi bila je deset milijuna eura. Ali danas smo jedan od predvodnika u ovom dijelu jugoistočne Europe, 2014. dobili smo nagradu Vijeća aerodroma Europe kao drugi najbolji u svojoj kategoriji. To je kategorija do pet milijuna putnika, što je vrijedna stručna nagrada.
-
Kroza Zračnu luku Dubrovnik lani je prošlo 1,995 milijuna putnika. To je povećanje od 17,5 posto u odnosu na 2015. i rast koji nas je iznenadio jer smo planirali 4,5 posto. Povećanje broja putnika u tolikom postotku djelomično se dogodilo i zbog geosigurnosnih razloga na nekim odredištima koja su nam godinama bila konkurentna.
-
Prihod je porastao s 55 na 85 milijuna kuna. To je vrlo veliko povećanje, ali svi u poduzeću svjesni smo da nam je potrebna svaka kuna, svaki euro u idućem razdoblju. Imamo veliko ulaganje i ne razbacujemo novac; sve što zasadimo, uz dosadašnje povjerenje hrvatskih vlada reinvestirali smo u projekt. Nismo znatno dizali vlastiti standard i ne gradimo ‘zlatne dvore’, samo ono što nam je nužno za posao.
-
370.
-
Još 120.
-
Sretni smo jer smo prepoznati kao dobar poslodavac, zato nemamo problema s radnicima i njihovom odanosti. Isti sezonci vraćaju nam se 13-14 godina. Naš je problem vrlo velika sezonalnost, u jednom danu u srpnju ili kolovozu odradimo cijeli promet iz siječnja ili veljače i ne možemo te ljudi zadržati i zimi.
-
Dulje nego drugdje, više smo zaposleni od ostalih mediteranskih aerodroma. Dubrovnik nije veliki grad da bi gospodarstvom poticao rast, ali ulaže se napor da zaživi turistički cijelu godinu. To će se, vjerujem, postići raznim sadržajima: prošle godine imali smo promociju automobilskog brenda Mercedesa, ove godine imamo Nissan, a uza sve ovo što radi filmska industrija povećava se promet i zimi.
