Javno-privatni projekti za sinergiju sporta i turizma

Ambiciozan projekt ‘Medulin Active Park’, javno-privatno partnerstvo vrijedno 21 milijun eura koje predviđa gradnju niza sportskih objekata, stadiona, bazena, dvorana, terena i prateće infrastrukture, trebao bi pretvoriti Medulin u međunarodno poznato odredište za pripremu sportskih i održavanje sportskih natjecanja. Koliko se odmaknulo u provedbi? – Za projekt je gotovo od početka zainteresirana jedna njemačka sportska agencija pa smo u suradnji s njom i postavili projektni zadatak. Bez privatnog partnera Općina ne bi mogla postaviti projekt koji će funkcionirati prema pravilima sportskog menadžmenta u organizaciji manifestacija i sportskih priprema. Znanje i iskustvo privatnog partnera bili su ključni kako bi budući projekt bio rentabilan i izvodljiv. Upravo smo u postupku dobivanja lokacijske dozvole i uvršteni smo u tablicu potencijalnih projekata javno-privatnog partnerstva Agencije za investicije i konkurentnost.

Privatni partner potreban je i u 150 milijunima kuna vrijednom projektu Zabavnog centra Campanož – Crispoland koji obuhvaća gradnju vodenog parka, tematskog parka, letjelišta, padobranskog centra te koncertnog prostora. Je li raspisan natječaj za odabir investitora? – Najprije parceliramo područje da bismo izdvojili čestice u državnom vlasništvu, zatim će Ministarstvo državne imovine procijeniti zemljište, a onda će se raspisati javni natječaj za odabir investitora. Imamo nekoliko zainteresiranih jer je riječ o projektu potencijalno visokih stopa povrata. Nakon raspisivanja natječaja očekujemo i dodatni interes.

Koliku bi konkretnu korist, u brojkama, Medulin trebao imati od ta dva velika projekta u produljenju sezone, povećanju potrošnje i broja novih radnih mjesta, a kolika je korist investitora, te postoje li izračuni u kojem biste roku mogli vratiti investiciju? – ‘Medulin Active’ trebao bi donijeti 400.000 novih noćenja i dodatnu potrošnju od barem 24 milijuna eura. Sportski park imao bi pedesetak novih radnih mjesta, ali utjecaj na lokalno gospodarstvo bio bi mnogo veći. Uz olimpijski bazen, trodijelnu sportsku dvoranu, atletsku stazu i osam nogometnih terena ne treba naglašavati društvenu korist projekta. ‘Medulin Active’ nije visokoprofitabilan projekt. Investitor bi, prema studiji izvodljivosti, imao stopu povrata od 6,6 posto uz 25 posto nepovratnih sredstava, 25 posto vlastitoga kapitala te financiranja ostatka prema kamatnoj stopi od dva posto na 25 godina. Međutim, postoji velika mogućnost povećanja stope povrata ako se uključu razni prihodi na osnovi nogometnog biznisa, npr. transfera i TV prava, tako da je potencijalni investitor spreman uložiti svoj udio u projekt prema zadanim kriterijima. Ako bi to, primjerice, bila lokalna turistička tvrtka Arenaturist, kalkulacija roka povrata investicije uključila bi dodatnih 400.000 noćenja u postojećim smještajnim kapacitetima, što bi zasigurno poboljšalo stopu povrata investicije. Campanož je, kad je riječ o u profitabilnosti, mnogo jednostavniji projekt jer je na osnovi studije predizvodljivosti akvaparka Crispoland rok povrata ulaganja malo kraći od pet godina, a stopa povrata investicije jest 20 posto. Predviđa se i dolazak 150.000 posjetitelja na godinu. Preračunano u prosječnu potrošnju, to je dodatnih devet milijuna eura u općinskom gospodarstvu.

Što u tim slučajevima znači javno-privatno partnerstvo, što ulaže i osigurava Općina, a što se očekuje od privatnog ulagača. Kako planirate riješiti upravljačka prava? – U slučaju projekta ‘Medulin Active’ namjeravamo da javni partner sudjeluje u projektu s najviše 10 posto. Taj postotak nije udio u vlasništvu odnosno upravljačkim pravima, nego udio ugovorne obveze u ukupnome projektu JPP-a jer bi to zadovoljilo javne potrebe lokalnog i nacionalnog sporta. Privatni partner morao bi 90 posto mjesečnih prihoda osigurati iz vlastitih izvora. Postoji mogućnost ‘joint venturea’ kao oblika suradnje javnog i privatnog partnera, što ovisi i o privatnom partneru koji će proizići iz natječaja. Međutim, Općina pri tome mora voditi računa o nepreuzimanju nepotrebnih rizika zbog pogrešnih poslovnih odluka izgledno većinskoga privatnog partnera.

Što ste napravili kako biste privukli investitore u ta dva kapitalna projekta, ali i u druge planirane projekte, komu ste predstavili razvojne projekte, što ste ponudili potencijalnim ulagačima i što radite kako bi se pojednostavila ulaganja i ubrzao investicijski ciklus? – U svakodnevnom smo kontaktu s potencijalnim investitorima. Vrlo je važno pripremiti formalnopravnu, urbanističku, društveno-političku i financijsku podlogu projekta. Kad ulagaču postavite jasna pravila igre usklađena s potrebama lokalne zajednice, imate obosranu korist. Zato i razvijamo velike projekte u suradnji s developerima iz svojega područja, bila to zabavna, sportska, hotelska ili druga industrija, istodobno osluškujući bilo građana i pripremajući projektu i drugu dokumentaciju. Ostaje problem zakonodavnog okvira.

Predviđate da ćete ove godine za projekt Eko-arheološkog parka Vižula uspjeti privući 20 milijuna kuna iz fondova EU. Kakva su vam dosadašnja iskustva u privlačenju europskih sredstava, jeste li se natjecali, za koje projekte i s kakvim uspjehom? – Vižula je naš dosad najveći europski projekt. Vjerujemo da će oživljavanje i uređenje Eko-arheološkoga parka potaknuti ne samo kulturni turizam nego zbog atraktivne šetnice i sportski i predsezonski te postsezonski turizam. U visokoj smo fazi evaluacije projekta i nadamo se skorašnjem potpisivanju ugovora. Do sada smo novac dobivali iz europskih projekata za građane i domaćih fondova.

Atrakciju i prepoznatljivi brend Medulina želite stvoriti i projektom sanacije i rekonstrukcije dviju medulinskih vjetrenjača. O čemu je riječ? – Medulinske vjetrenjače prekrasna su autohtona priča. Potkraj 19. stoljeća ‘malini’ su bili okupljalište mještana, mljeve su se žitarice koje su dolazile čak iz Mošćeničke Drage ili sa Suska. S pomoću Ministarstva turizma i Fonda za razvoj turizma rekonstruirali smo vjetrenjaču koja kao i nekad proizvodi brašno. Uspjeli smo oživi prepoznatljivi brend ‘Malin in Medulin’.

Želite razvijati održivi turizam, graditi kapacitete u skladu s okolišem, iskorištavati obnovljive izvore energije. Koje ste mjere proveli kako biste razvijali takav turizam nasuprot masovnomu, pretjeranoj gradnji apartmana, preniskoj ekološkoj svijesti i gubljenju istarskog identiteta, što, prema analizi stanja u strateškome razvojnom planu, smatrate prijetnjom? – Lijek za masovnu apartmanizaciju urbanistički su planovi i usmjeren te kontroliran urbanistički razvoj, u što ulažemo veliku energiju. Zakon o legalizaciji bespravnih građevina prouzročio je goleme urbanističke probleme. Prioritet je projekata poput Eko-arheološkoga parka Vižula i očuvanja iznimnoga krajobraza Gornjeg i Donjega Kamenjaka očuvanje prirodnih izvora na kojima se temelji konkurentnost Medulina kao turističkog odredišta, ali i općine visokih standarda i ugodne življenja.

Prostornim planom predviđene su čak četiri gospodarske zone. Je li neka od njih već zaživjela ili je sve još u fazi pripreme? Kad planirate da bi mogle biti u funkciji? – Nažalost, gospodarske zone samo su djelomično zaživjele unatoč prihvaćenim urbanističkim planovima. Urbana komasacija riješila bi problem privatnog vlasništva, ali nužna je izmjena zakona radi lakše provedbe.

Čime planirate privući poduzetnike u gospodarske zone. Što će ondje dobiti? – Poduzetnike možete privući povoljnom cijenom zemljišta, malim komunalnim davanjima i sagrađenom infrastrukturom, ali i pozitivnim stajalištem pri rješavanju problema. Razgovaramo o tome kako možemo pomoći, koja im komunalna infrastruktura treba i možemo li je nadoknaditi komunalnim doprinosom, treba li im pomoć pri izdavanju dokumenata za gradnju. Važno je u moru propisa pomoći poduzetniku u ostvarivanju njegova cilja. Naravno da Općina nije svemoguća, ali ima pozitivnih primjera poput uljare Nono Bruno, trgovačkih centara, ubrzo marine Puntica i drugih.

Poduzetnička infrastruktura još je u fazi razvoja, a gospodarstvo je utemeljeno na mikropoduzećima od kojih čak 65 posto nema nijednoga zaposlenog. Zbog čega je to tako? – Mikropoduzeća su posljedica potrebe građevinskoga sektora da porezno povoljnije ostvari svoje projekte. Rado bismo vidjeli IT sektor i općenito upotrebu visoke tehnologije, ali i tvornicu za preradu ribe, vinski podrum, pogon za proizvodnju namještaja i drugo. Turizam, ugostiteljstvo, pa i poljoprivreda, na zadovoljavajućoj su razini. S 2,7 milijuna noćenja najbolja smo općina i ukupno četvrto hrvatsko odredište, tik iza Dubrovnika.