Ove godine nize cijene struj nego lani

Liberalizacija tržišta električne energije zaoštrila je konkurenciju i donijela pad cijena struje te u ove nepune četiri godine iznjedrila nekoliko ozbiljnih igrača koji su gricnuli djelić tržišnoga kolača. Većina potrošača ostala je imuna na mamljenje marketinškim trikovima, životnim pogodnostima koje sa strujom nemaju veze, i ostala vjerna dojučerašnjemu monopolistu. Na tržištu električne energije sve je snažnije natjecanje i sve češće metode na koje su nas naviknuli teleoperatori, pa sve pršti od povoljnih paketa, tarifnih modela, akcijskih cijena, besplatnih mjeseci i sličnih pogodnosti kojima opskrbljavači struje nastoje nerijetko i zburnjene potrošače privoljeti na to da se odluče upravo za njihove usluge.

Distributeri se natječu i u tome tko će potrošače više zaintrigirati drugim pogodnostima koje donedavno nismo povezivali s dobavljačima struje. – Ponudili smo različite pakete usluga namijenjene pojedinim skupinama korisnika. Primjerice ‘RWE umirovljenik’, namijenjen osobama starije životne dobi, uz pet posto nižu cijenu električne energije osigurava niz besplatnih usluga poput majstora za popravke u kući, besplatnih telefonskih liječničkih savjeta te subvencije troškova smještaja tijekom odlazaka na bolničke kontrole izvan mjesta prebivališta – rekli su nam u RWE Energiji, drugoplasirane tržišnom igraču.

Inovativna konkurencija razbudila je HEP koji se reklamama obraća umirovljeničkoj populaciji, igra na nostalgiiju i tradiciju, električnu energiju povezuje sa srećom pakirajući je u proizvod nazvan ‘Hepi’, a nastoji se približiti i onima koji račune za struju više ne plaćaju u poštanskim uredima. – Osim web-aplikacije ‘Moj račun’ HEP je lansirao inovativnu mobilnu aplikaciju ‘m-hepi’ putem koje se može ugovoriti tarifa ‘Hepi’ i pristupiti programu vjernosti koji nudi mnoge pogodnosti. Naši kupci zadovoljni su što u svakom trenu mogu vidjeti podatke o potrošnji, ugovorima, tarifnim modelima i uplatama te što mogu platiti račune kreditnim karticama – kažu u HEP-u.

HERA-inu dozvolu za opskrbu električnom energijom zasad ima 18 tvrtki, za trgovinu električnom energijom njih 27, no osim HEP-a s malo više postotaka osvojenog tržišta uspjelo se nametnuti samo nekoliko tvrtki. Prema najsježijim podacima državne regulatorne agencije za prosinac 2016., u kategoriji kućanstava HEP Operator distribucijskog sustava drži 91,7 posto tržišta, RWE Energija 4,9 posto, HEP Opsi- krba 1,4 posto, a Hrvatski Telekom jedan posto. Manje od jedan posto uspjeli su osvojiti GEN-I, 0,6 posto, i 220 V – 0,3 posto. Malo je drukčiji omjer u kategoriji poduzetništva premda i tu HEP sa svoje dvije tvrtke drži gotovo 80 posto tržišta: s HEP-om Opskrbom 44,4 posto i HEP-om Operatorom distribucijskog sustava 34,4 posto. I na toj je ljestvici RWE Energija drugi igrač s osvojenih šest posto tržišta, no u stopu je s 5,1 posto prate Proenergy i s 4,6 posto Hrvatski Telekom. GEN-I izborio se za 3,8 posto, a na HERA-inu je popisu i Crodux plin, za čiju se struju odlučilo 1,6 posto hrvatskih tvrtki.

Tržišno natjecanje snizilo je cijene, prema HERA-inim podacima, za oko 12 posto kućanstvima i za oko osam posto poduzetništvu. Kakve će cijene biti u budućnosti, državnom regulatoru teško je prognozirati jer ovisit će to o mnogim činiteljima, ne samo o konkurenciji. Na cijenu utječe ovogodišnje smanjenje PDV-a na struju s 25 na 13 posto, ali i povećanje naknade za obnovljive izvore energije, koju tek treba odrediti; danas je 3,5 lipa po kilovatsatu. Prema izračunima Ministarstva zaštite okoliša i energetike, krajnji rezultat bit će niža cijena struje u odnosu na prošlu godinu.

Naknada za zelenu struju, koju je skuplje proizvoditi od konvencionalne, plaćaju potrošači i u drugim zemljama Europske unije koja je odlučila da zemlje članice do 2030. moraju proizvoditi 27 posto struje iz obnovljivih izvora. Naknada za to povećala se u Europi posljednjih nekoliko godina za 70-ak posto i otprilike za isto je toliko postotaka pala veleprodajna cijena na europskoj burzi EEX-u, pa europski potrošači na novčanici nisu osjetili subvencioniranje zelene energije. Strujom proizvedenom iz obnovljivih izvora trguje se od ove godine i na Cropexu, sve živahnijoj domaćoj burzi struje koja zasad ima 12 tvrtki članica, a aktivno je i dalje drugo tržište, ono bilateralno, na kojem tvrtke trguju prema modelu bilateralnih ugovora.