Home / Tvrtke i tržišta / Tržište taksija treba liberalizirati tako da možemo rasti i mi i Uber

Tržište taksija treba liberalizirati tako da možemo rasti i mi i Uber

Taxi Cammeo obiteljska je tvrtka. Kako je prošao transfer poslovanja s jedne generacije na drugu? – Iako sam u tvrtki od početka, od 2006., ponajprije sam bio usredotočen na svoju karijeru profesionalnog sportaša. Ipak, s vremenom sam se sve više uključivao u njezin razvoj, ponajviše na analitiku i pozivni centar. Prijelomna godina za smjenu generacija u Cammeu bila je 2013. Moj se otac sve više prepuštao svojoj staroj i zaboravljenoj ljubavi, kulinarstvu, te je u Zagrebu otvorio restoran Sveti Nikola, gdje i danas vrlo uspješno predstavlja makedonsku nacionalnu kuhinju. S novom, mladenačkom energijom i novim menadžmentom nastavili smo razvijati i sve više uvoditi nove tehnologije. Osmislimo smo i franšizni model poslovanja, prva smo tvrtka koja je takvo što omogućila u regiji, te smo u vrlo kratko vrijeme postali vodeća taksi-tvrtka u Hrvatskoj, prisutna u gotovo 10 gradova. Što zbog očinskih osjećaja prema meni, što zbog odgovornosti prema radnicima kojih je tada već bilo nekoliko stotina, moj otac savjetovao me i nakon što je izašao iz tvrtkinih svakodnevnih poslova.

Izvoznik se. Naime, sustav Taxi Navigator tražena je roba na tržištu. – Taxi Navigator je poput mozga naše tvrtke. Riječ je o IT rješenju za upravljanje svim poslovnim procesima taksi-sluzbe – od naručivanja vožnje s pomoću aplikacije ili pozivnog centra do automatske dodjele tih vožnji najbližem vozaču, praćenja učinkovitosti vozača te čak mogućnosti spajanja s Poreznom upravom i automatske fiskalizacije svakog računa. To je jedini takav sustav razvijen u regiji i na njemu su u cijelosti radili naši programeri i inženjeri. Danas se njime koristi više od 12 tisuća vozila i gotovo pedeset različitih taksi-tvrtki diljem svijeta. Prošle godine stekli smo i novog partnera u Kataru, a na najvećem sajmu taksi-tvrtki, onom u njemačkom Kölnu, upravo je naš proizvod bio jedno od najvećih iznenađenja.

Zauzimate se za daljnju liberalizaciju tržišta u cijeloj Hrvatskoj i ukidanje ograničenja broja vozila, no, evo, prije nekoliko mjeseci niste uspjeli ući na splitsko tržište. – Prije svega, istaknuo bih da naš poslovni model nije namijenjen samo velikim gradovima i nismo koncentrirani isključivo na turiste i velike popularne sredine. Naša je vizija svim hrvatskim građanima omogućiti dostupnu i kvalitetnu uslugu, zato danas ne posluju samo u Zagrebu ili Rijeci nego i u sredinama poput Vukovara, Vinkovaca, Čakovca i mnogih drugih u kojima gradske vožnje nudimo za samo dvadesetak kuna. Dolaskom u Rijeku pa u Osijek te Zagreb započeli smo prvu fazu liberalizacije taksi-tržišta. Uspjeli smo djelomice slomiti dotadašnji monopol taksista obrtnika te smo uveli kulturu korištenja usluga taksija među domaćim stanovništvom. Posljednjih godina aktivno se zauzimamo za daljnju fazu liberalizacije, odnosno za ukidanje mnogih administrativnih ograničenja koja nas koče, ali ponajprije za ukidanje ograničenja broja taksi-dozvola.

Prema sadašnjim propisima, naime, možete imati automobil i ispunjavati sve uvjete da biste bili taksist, ali ako nema slobodnih dozvola, nećete moći taksirati. Osim što je broj dozvola ograničen, malo ih je. U Splitu ih se izdaje samo 130, u Zagrebu tisuću, što je vrlo malo za stvarne potrebe. Ako se prihvati liberalizacija prema modelu koji predlažem, a koji bi poduzetnike oslobodio nepotrebnih opterećenja i istodobno korisnicima jamčio sigurnost i kvalitetu, pretpostavljamo da bi se u samo godinu dana otvorilo čak pet tisuća novih radnih mjesta. Dio građana samozaposlio bi se putem vlastitih tvrtki, a procjenjujemo da bi nam se pridružilo gotovo 1500 novih ljudi. Napominjem, samo u prvoj godini od liberalizacije.

Imate li problema s radnom snagom? – Dio naših prijedloga o liberalizaciji povezan je upravo s problemima s radnom snagom. Dok s jedne strane nemamo priliku širiti se i zapošljavati nove ljude, s druge strane zbog nepotrebnih administrativnih zapreka imamo problem sa zapošljavanjem manjeg broja radnika koji nam nedostaju. Pri tome prije svega mislim na suludu situaciju, takozvanu početnu kvalifikaciju vozača. Prekvalifikacija za vozača traje više od godinu dana, zahtijeva mnogo vremena i, što je još gore, takvo što ne poznaje nijedna zemlja Europske unije!

U medijima se dosta pisalo o lošem odnosu prema zaposlenicima… – Ljudi smo i naravno da katkad i mi pogriješimo. Ipak, žao mi je što se neki događaji prečesto izvrću i prenapuhuju. Velika smo zajednica i Cammeo nam je svima gotovo druga obitelj. Sa svim zaposlenicima želim imati korektan i obiteljski odnos. Prošlog smo mjeseca svim vozačima podignuli plaće za više od deset posto, da jemo im i mnoge druge materijalne povlastice, plaće već godinama isplaćujemo na vrijeme.

Hoće li rasti cijena usluga, kao što se šuškalo? – Izričito kažem svim korisnicima, cijene neće rasti. Uspijevamo optimirati poslovanje koristeći se drugim metodama. Primjerice, prelaskom na plin snizili smo razinu ugljikova dioksida i znatno smanjili svoje troškove. Štoviše, cijene mogu samo padati. Pokrenuli smo VIP i korporativni prijevoz za tvrtke, ali i pojedince koji češće upotrebljavaju taksije. Osim što im jamčimo dolazak u dogovoreno vrijeme, svim partnerima nudimo popuste na vožnju.

Uber se sve više širi, no vi ga nazivate ne-lojalnom konkurencijom. Koji je najveći problem s njim u Hrvatskoj? – Nismo protiv Ubera, podupiremo svaki oblik konkurencije. Prije svega želimo jednake tržišne uvjete za Uber i za sebe. Danas nas se zaustavlja u razvoju jer ne možemo dobiti više dozvola za taksije, mnogim birokratskim zahtjevima koči se naše svakodnevno poslovanje. Samo prošle godine Cammeo je uplatio 21 milijun kuna u državni proračun, svi naši vozači imaju takozvanu početnu kvalifikaciju vozača, imamo inženjere prometa s licencijom za upravitelja prijevoza, sve naše tvrtke imaju licencije za unutarnji prijevoz, elaborate za zaštitu na radu, osposobljene radnike za zaštitu na radu itd. Zbog toga smo i predložili liberalizaciju taksitržišta koja bi svim poduzetnicima, pa i Uberu, omogućila rad i rast te povećala sigurnost i kvalitetu usluge taksija. I predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar prometa Butković jasno su rekli da Uber posluje nezakonito. Ne razumijem onda potenciranje pitanja ima li netko problem s Uberom. Liberalizirajmo taksitržište i vjerujem da će se onda urediti i Uber. Uostalom, i njihov direktor sâm je rekao da su spremni biti taksii.

Neki će reći da Uber sada proživljava ono što ste vi proživljavali kad ste došli u Zagreb. – Ta su dva slučaja u temeljnoj postavci – različita. Mi smo radili posve prema zakonu, imali smo sve potrebne dozvole, a napadalo nas se i vrijedalo. Ne želimo da itko opet prolazi kroz ono što se nama događalo. Ne vjerujemo da se bilo koji cilj može postići na ulici, a s taksistima smo danas kolege.

Iz Zračne luke Zagreb i dalje ne smijete voziti klijente premda imate ugovore s njima? – Katkad je klijentu teško objasniti da ga mi smijemo voziti do zagrebačkog aerodroma, ali ne i u suprotnom smjeru. Ozbiljni poslovni ljudi, posebno oni iz inozemstva, znaju me priupitati kako usluga vožnje taksijem od aerodroma do nekog hotela može stajati čak tristo kuna, a u suprotnom smjeru samo stotinjak. To je jedna od zamjerki koje smo istaknuli u prijedlozima o liberalizaciji tržišta taksija, stoga se nadamo da će se pronaći pravo rješenje i za aerodrome i druge putničke terminale.

Ima li na tržištu taksija u Zagrebu uopće mjesta za nova vozila i, ako ima, za koliko igrača? – Kad se govori protiv liberalizacije, najčešći je argument ‘zasićenost tržišta’. U Ljubljani na tristo tisuća ljudi ima 750 taksija. U Zagrebu je tisuću vozila na milijun stanovnika s okolicom, a u Splitu 150 taksija unatoč tome što je riječ o turističkoj metropoli srednjeg Jadrana. Procjenjujemo da ima mjesta za bar tisuću taksija. Vjerujem da će se upravo po uzoru na Zapad građani sve više odlučivati za taksii u gradskoj vožnji i rent-a-car u međugradskoj umjesto za kupnju novog automobila.