Imamo 70-ak projekata ukupno vrijednih 370 milijuna kuna, a uskoro ćemo dosegnuti milijardu kuna, ne računajući pritom tri velike investicije uz sufinanciranje fondova EU: Zračnu luku, Pelješki most i Studentski dom ukupno vrijedne šest milijardi kuna.
-
Pelješki most vaš je najvažniji strateški projekt, zbog kojega se stalno lome koplja. Hoće li se on napokon realizirati? – Da, to je najvažniji projekt, apsolutni prioritet ne samo naše županije nego i države. Pelješki most povezat će dva odvojena hrvatska teritorija, jer je ova situacija s dvije granice zaista komplicirana. No time će se i osnažiti razvoj Pelješca te naših otoka Korčule, Mljet i Lastova, zapravo cijele županije. Iza projekta nedvosmisleno je stala Vlada, a Ministarstvo prometa vodi projekt u suradnji s drugim ministarstvima. Vlada je donijela odluku o finansiranju, sve su kontrole Europske komisije obavljene. Očekuje se 85-postotno sufinanciranje iz fondova EU, a projekt je ukupno vrijedan oko tri milijarde kuna. Više ne sumnjamo u realizaciju ovoga milenijskog projekta za našu županiju i cijelu Hrvatsku.
-
Koji su ostali strateški projekti vaše županije? – Strateški je projekt i modernizacija i proširenje Zračne luke Dubrovnik s modernizacijom ceste od zračne luke do Grada i Osojnika, kao i Pelješke ceste, a ustrajemo i na izgradnji autoceste od Osojnika do čvorišta Metković kao dijela Jadransko-jonske autoceste. Zatim su tu terminali za terete u luci Ploče i putnički terminal u luci Gruž, kao i nove trajektne luke na Pelješcu i Korčuli. Realiziramo projekt Studentskog doma na koji će se nastaviti sveučilišni kampus, a tu je i modernizacija Regionalne bolnice Dubrovnik s dnevnom bolnicom u Metkoviću. Centar za gospodarenje otpadom i projekt širokopojasne infrastrukture za cijelu županiju uskoroće se realizirati.
-
Je li turizam najjača gospodarska grana županije? – Svakako je prva gospodarska grana i perjanica naše županije, s Dubrovnikom kao svojevrsnom lokomotivom razvoja turizma, ali imamo i razvijenu poljoprivredu. Ponajprije proizvodnju agruma te drugoga voća i povrća u neretvanskoj dolini, ali i marikulturu te vinogradarstvo i vinarstvo na Pelješcu s najboljim hrvatskim vinima. Važna nam je brodogradnja na otoku Korčuli, brodarstvo u Dubrovniku, zračna luka u Čilipima, teretna luka u Pločama i dubrovačka putnička morska luka.
-
Jeste li zadovoljni prihodima od turizma, ulažete li u njegovu promidžbu? – Prihodi od turizma golemi su, godinama iznose rušimo vlastite rekorde. Treba napomenuti da je naša županija odredište s najviše luksuznih hotela s četiri i pet zvjezdica, s visokim cijenama, te je prihod od turizma kod nas veći od onog razmjernog broju ostvarenih noćenja. U promidžbu se ulaže mnogo, što je opravdano iako je Dubrovnik svjetski poznat i priznat brend. Najveći problem zasigurno slaba avionska povezanost u izvanseonskim mjesecima i smatramo da bi Hrvatska turistička zajednica i nacionalni avio-prijevoznik Croatia Airlines trebali pomoći da se poboljša zračna povezanost, što je glavni preduvjet cjelogodišnjeg turizma, za što Dubrovnik ima sve pretpostavke.
