Lokalni se izbori bliže, izvoza nigdje

U prosincu prošle i u siječnju ove godine izvoz je rastao blizu 30 posto. Završni obračun pokazao je da je lani hrvatski izvoz iznosio 12,3 milijarde eura, što je rast od oko sedam posto, odnosno od 800 milijuna eura. Najviše ga je povećala farmaceutska industrija.

Kad se dva mjeseca zaredom rast izvoza iskazuje u postocima koji idu prema broju 30, opravdano možemo govoriti o pozitivnom šoku. To više što takav skok nitko nije predvidio i očekivao. I dok za prosinački rast od 29,7 posto (u odnosu na isti mjesec prethodne godine) možemo pronaći objašnjenje u priopćenju Državnog zavoda za statistiku za prošlu godinu, za razumijevanje siječanskog skoka od 28,3 posto morat ćemo pričekati još mjesec dana, kad bude objavljena iscrpna analiza. Za sada možemo samo pretpostaviti da je siječanski skok izvoza samo nastavak trenda posljednjih mjeseci prošle godine.

Završni obračun pokazao je da je u prošloj godini hrvatski izvoz iznosio 12,3 milijarde eura, što je rast od oko sedam posto, odnosno 800 milijuna eura, u odnosu na 2015. Najveći generator rasta lani je bila farmaceutska industrija koja je svoj izvoz povećala za više od 300 milijuna eura (rast od 56 posto!). Nadalje, velik je obol rastu dala prehrambena industrija jer je izvoz prehrambenih proizvoda donio u Hrvatsku 1,08 milijardi eura (rast od 16 posto), odnosno 150 milijuna eura više nego godinu prije. Nastavio je, doduše, rasti i uvoz prehrambenih proizvoda, no napokon se dogodilo da uvoz raste prema mnogo nižoj stopi (4,8 posto) od izvoza. Treća skupina proizvoda koja je lani jače pogurala izvoz bila je proizvodnja gotovih metalnih proizvoda u koju se, među ostalim, ubrajaju oružje i streljivo, a koja je također na stranim tržištima realizirala oko 150 milijuna eura više nego preklani (rast 21,5 posto); u jednakim okvirima povećan je i izvoz električne opreme. Izvoz je također pomalo povećan u većini ostalih djelatnosti, no bilo je i znatnih podbaca. Oko 40 posto niži izvoz imala je brodogradnja koja će izvoz, prema situaciji u knjizi narudžbi, ponovno povećati u ovoj godini.

Kad je riječ o tržištima, standardno je najviše izvoza ostvareno u Europsku uniju (rast od 6,6 posto) koja je lani apsorbirala 66,6 posto hrvatskog izvoza. No hrvatski su izvoznici lani ‘otkrili’ SAD, kamo je izvoz povećan za 70 posto, odnosno 187 milijuna eura. Rast izvoza u SAD u prvom se redu pripisuje farmaceutskoj industriji i proizvodnji oružja. U siječnju ove godine, prema prvim rezultatima, izvoz u EU rastao je za 11,5 posto, a izvoz u druge zemlje povećan je za čak 63,3 posto. Prema svemu sudeći, i dalje je u pitanju rast izvoza lijekova i oružja u SAD.

Tko zna, možda bi saborska zastupnica i SDP-ova kandidatkinja za zadarsku gradonačelnicu Sabina Glasovac nešto i rekla o gospodarstvu, proizvodnji i izvozu da ju je u opširnom razgovoru za Večernji list to netko pitao. No novinarka Petra Maretić Žonja držala se političkih, modnih i biografskih tema, pa Glasovac nije ni dobila priliku. Njezina saborska kolegica i HDZ-ova kandidatkinja za županiju Primorsko-gorske županije Majda Burić u istoj je opširnom razgovoru za Novi list imala priliku spomenuti izvoz, ali ni ona to nije učinila. Posve ista priča ponovila se u Jutarnjem listu, s tim da je tu glavni akter bio saborski zastupnik i Mostov kandidat za gradonačelnika Osijeka, Miroslav Šimić. Izvoz – nula bodova. Izvoza se u intervju za Večernji list također nije dotaknuo ni Alen Kišić, zamjenik župana Varaždinske županije i aktualni kandidat SDP-a i HNS-a za varaždinskoga gradonačelnika.