Viktor Lenac

Sveučilišni istraživački centar u nizozemskom Wageningenu izradit će studiju koja treba otkriti koje sorte voća i povrća imaju najveći potencijal na domaćem i stranom tržištu, a mogu se uzgajati u Hrvatskoj. To će biti prvi korak u ostvarivanju zajedničke inicijative EBRD-a, Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO) te Ministarstva poljoprivrede usmjerene na razvoj i promicanje lokalnih proizvođača voća i povrća i unapređivanje njihova poslovanja. Jedan od glavnih partnera u inicijativi jest Udruga mladih poljoprivrednika na čelu s Janom Marincem koja je pomogla osmisli program.

Cilj je inicijative povezati proizvođače voća i povrća međusobno te s prehrambenim i maloprodajnim tvrtkama i predstavnicima javnog sektora. Tako bi se prevladalo sadašnje stanje niskih prinosa i posljedično niske konkurentnosti koja se očituje u ograničenoj suradnji s domaćim prehrambenim tvrtkama i nedovoljnoj zastupljenosti domaćih proizvoda u maloprodajnim trgovinama i izvozu.

Povezivanje proizvođača važno je za uspostavu dugoročnih odnosa s kupcima jer omogućuje kontinuitet u opskrbi i učinkovitije upravljanje poslovanjem razmjerno iskustava i resursa. Udruženi proizvođači mogu osigurati zajedničke skladišne kapacitete uz još viši stupanj financiranja iz fondova EU – kaže Vedrana Jelušić Kašić, regionalna direktorica EBRD-a, koja vjeruje da za proizvodnju voća i povrća u Hrvatskoj postoji velik potencijal koji treba dopuniti dobrim planiranjem, okupljanjem zemljišta te djelovanjem u sklopu proizvođačkih organizacija potpomoćnim sredstvima EU.

U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike poriču mogućnost da država privatnom partneru pristane pokrivati potencijalne gubitke. Hrvatskoj se svi pripremaju za dozak LNG-a – prirodnog ukapljenog plina. Ukupna vrijednost projekta procijenjena je na 383,6 milijuna eura, od čega će 102 milijuna eura (28 posto) biti pokriveno iz programa ‘CEF-Energy-2016-2’, a ostatak bi trebao uložiti odabrani partner.

Bez obzira na to što je plutajući terminal i dalje jeftiniji od kopnenoga, postavlja se pitanje hoće li država kao u slučaju prijašnjih infrastrukturnih investicija pristati pokrivati potencijalne gubitke privatnom partneru. U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike poriču takvu mogućnost, napominjući da Hrvatskoj nisu potrebni partneri ulagači koji žele samo uzeti dobit, ali ne i snositi rizik. Ubrzo nakon najave da je koordinacijski odbor CEG-a hrvatskom projektu plutajućega LNG terminala odobrio 102 milijuna eura, Grupacija za LNG, CNG i bioplins predstavila je vozila pogonjena na LNG i najavila gradnju mreže crpki.

Sve zemlje EU obvezale su se izraditi CNG i LNG mrežu najkasnije do 2025. Prva se LNG postaja u RH planira otvoriti u prvoj polovini 2018. Do 2025. planirana je gradnja infrastrukture u Zagrebu i Rijeci, a do 2030. i u Zadru, Splitu, Pločama, Slavonskom Brodu i Osijeku. Gradnja punionica do 2020. planirana je u 12 gradova, a do 2025. na 11 lokacija sagradit će se 19 postaja za punjenje na autocestama i mreži glavnih prometnica – iznosi Davor Borić, voditelj projekta LNG-a za Hrvatsku iz Butan plina Novigrad, tvrtke u vlasništvu talijanskog Liquigasa, dodajući da će graditi i punionice u lučkim pristaništima, od kojih će prva biti sagrađena u Splitu.

Investicija u svaku punionicu stajat će oko milijun eura, od čega će Butan plin Novigrad uložiti pola, a ostatak će se financirati novcem EU. LNG terminal trebao bi biti sagrađen do kraja 2018.

Sazreli su svi uvjeti za realizaciju projekta LNG Hrvatska i to je jedan od Vladinih prioriteta. Relevantna tržišna potražnja plina u regiji raste, većina dugoročnih ugovora istječe u idućih nekoliko godina i otvara se golemu mogućnost za novi dobavni pravac – rekao je u intervjuu Lideru potkraj prošle godine Ante Čikotić, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Tiskara Vjesnik mijenja predsjednike Uprave takvom brzinom da se njezin nadzorni odbor ne stigne ni sastati kako bi donio odluku o tome tko će biti novi. Tako je odluku o imenovanju Nade Kanižaj na tu poziciju, na kojoj će biti najviše dva mjeseca od izbora nove uprave, Nadzorni odbor Vjesnika, čija je predsjednica Morana Paliković Gruden, donio na sjednici održanoj – telefonski. Kanižaj, u protekla tri mjeseca članica Uprave, imenovana je šeficom Vjesnika umjesto Mirele Novoselec Jakševac, koja je taj posao radila tri mjeseca, a naslijedila ga je od Kristiana Jularića, koji je na čelu Vjesnika bio sedam mjeseci. Prije njega Vjesnikom je punih godinu i pol upravljao Vječeslav Maleš.

Brodogradilište ‘Viktor Lenac’ uprihodilo je lani 274 milijuna kuna i ostvarilo 1,5 milijuna kuna dobiti, gotovo dvostruko manje prihoda nego godinu dana prije kad je uknjižilo 527 milijuna kuna i znatno manje neto profita koji je 2015. iznosio 27,3 milijuna kuna. Unatoč lošijem rezultatu predsjednik Uprave toga škvera Aljoša Pavelin zadovoljan je. – Nakon rekordne 2015. teško je izbjeći percepciju da je rezultat u 2016. loš, no to je daleko od stvarne slike. Rezultat preklanjanskog poslovanja bio je izniman u odnosu na uobičajeno poslovanje i izravna posljedica dvaju velikih projekta preinaka koji su donijeli više od 60 posto prihoda. Stoga 2016. smatram vrlo uspješnom jer smo u teškoj, recesijskoj godini bez ijednoga većeg projekta preinake postigli pozitivan rezultat. Neovisno o tome što prognoze brodara za 2017. nisu optimistične i što će se konkurencija među remontnim brodogradilištima na Sredozemlju zaostriti, očekujem dobru godinu s većim rastom prihoda i dobiti – rekao je Pavelin za Lider. Na dokovima u uvali Martinšćica lani su obavljena 83 remonta, a u prosincu je počela opsežna preinaka zapovjednog broda Šeste flote USS Mount Whitneyja. Osuvremenjenje američkoga vojnog broda osiguralo je ove godine posao do ljeta i povećat će prihode i dobiti u odnosu na lani.

Obrambena i sigurnosna tvrtka Saab odabrana je za implementaciju Smjernica i poboljšanog sustava nadzora nad gibanjem po tlu u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb. Saab će dostaviti potpuno integrirano rješenje, uključujući hardver, softver i usluge inženjeringa. Sustav će nadzirati nizov Saabovih multilateracijskih senzora najnovije generacije te Saabovim radarom SR-3 za površinsko krećanje. Proces nabave u skladu je s fokusom Hrvatske kontrole zračne plovidbe na modernizaciju sustava zračnog prometa na najvećem aerodromu u Hrvatskoj.

– Implementacija Saabova sustava rezultat je naše strategije kontinuiranog razvoja i prednosti implementacije vrhunskih ATM tehnoloških rješenja, u skladu sa SES ciljevima. Ponosni smo što je važnost projekta potvrdila i Europska komisija budući da je sufinanciran sredstvima Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) – istaknuo je Dragan Bilač, direktor Hrvatske kontrole zračne plovidbe.

Turska kompanija Süzer Holding postala je stopotni dioničar Kentbanka, na čijem čelu je Ivo Bilić. Istisnuti su manjinski dioničari, što je odlučeno na sjednici Glavne skupštine sredinom rujna prošle godine, stoji u obavijesti Središnjega klirinškog depozitarnog društva. Korporativna akcija istiskivanja provedena je ovog tjedna, a svi mali dioničari dobili su otpremninu od 4764,57 kuna po dioni. Podsjetimo, u srpnju 2011. godine turska kompanija kupila je tadašnju Banku Brod i od tada je dokapitalizirala nekoliko puta.

Hrvatske vode u prošloj su godini platile 4,3 milijuna kuna, dvostruko više nego 2015., za usluge odvjetnika za ovrhe za fizičke osobe. Koliko je to podignulo naplatu potraživanja od fizičkih osoba u toj ustanovi, nisu nam odgovorili. U šturo odgovor stoji da su se u 2016. izdvajanja za odvjetničke usluge u ovršnim postupcima povećala zato što su Hrvatske vode pokrenule ovršne postupke protiv fizičkih obveznika za koje do 2016. nisu pokrenuli ovršni postupci, a sve zbog eventualne zastare tražbina, što bi bio gubitak prava Hrvatskih voda na traženje ispunjenja obveze.