Štednja i dalje omiljeno ulaganje

Nakon godina i godina krize, rapidna smanjenja kupovne moći, istodobna rasta životnih troškova, realno malih plaća i velikih izdataka svaki put iznenadi istraživanje o navikama Hrvata koji unatoč svemu uspijevaju štedjeti. Novost je da sve više štede u kunama. Štednja hrvatskih građana u bankama potkraj rujna 2016. iznosila je 165,6 milijardi kuna, pokazuju podaci Hrvatske narode banke (HNB), a višegodišnji podaci govore da višak svojih prihoda i dalje najradije ‘ulažu’ u štednju, i to, što je novost, sve više u domaćoj valuti. Naime, iako u njihovoj štednji i dalje dominiraju devizni štedni i oročeni depoziti, na koje se, prema HNB-ovim podacima za rujan, odnosi više od 85 posto ukupne štednje građana ili 141,2 milijarde kuna, sve se više štedi u kunama – kunski su štedni i oročeni depoziti potkraj rujna dosegnuli 24,4 milijarde kuna.

Istraživanje provedeno za potrebe Erste grupe pak pokazuje da je gotovo 80 posto hrvatskih građana svjesno važnosti štednje i da izdvaja u prosjeku 432 kune na mjesec, no taj je iznos za 20 kuna manji od prosjeka za 2015. Ersteovo istraživanje govori i da građani novac sve manje čuvaju ‘u čarapama’.

Najviše štede građani od 30 do 49 godina, i to 548 kuna na mjesec; najmanje, 391 kunu, iznosi mjesečna uštedelevina građana u dobi od 15 do 29 godina, a oni stariji od 50 godina u prosjeku štede 395 kuna. Među građanima ostalih srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja u štednji prednjače Austrijanci, koji u prosjeku za štednju izdvajaju 201 euro; slijede Slovaci s 94 eura i Česi sa 76 eura. Iza Hrvata s prosjekom od 432 kune, odnosno 60-ak eura, još su Mađari s 47 eura, Rumunji s 41 eurom i Srbi s 35 eura.

Štednja za mirovinu najvažniji je oblik financijske imovine stanovništva razvijenih zemalja. Hrvatski ured za osiguranje poziva građane da ulažu u životna i dobrovoljna mirovinska osiguranja. Hrvati su tu ispod europskog prosjeka: ukupna je premija po stanovniku za životna osiguranja 692 kune. Kojim proizvodima i uslugama banke ovih dana privlače štediše? Većina nudi iste oblike štednje: štednju po viđenju, oročenu štednju, dječju premiju, štedno-ulagačke proizvode te mirovinsku i stambenu štednju. Na oročenu štednju pokušavaju ih potaknuti premijama i posebno udjelima u investicijskim fondovima.

U Zagrebačkoj i Erste banci naglašavaju da se štednja povećava i da građani gotovo dvije trećine imovine i dalje drže u bankovnim depozitima. U Zabi ističu kako je procijenjena financijska imovina građana do studenoga 2016. bila 378 milijardi kuna. U pet najvećih banka kažu da je i dalje najveći interes klijenata za oročenu štednju, depozite s fiksnom kamatnom stopom. Tek nakon klasične štednje slijede životna osiguranja, stambene štedionice, investicijski fondovi i dobrovoljna mirovinska štednja. Porast interesa vlada za otvorene investicijske fondove s javnom ponudom i proizvode koji kombiniraju životno osiguranje i ulaganje u fondove.

U Erste banci ističu da je građanima oročena štednja najsigurniji oblik štednje. Raiffeisen Bank (RBA) kao posebnu pogodnost pri ugovaranju oročenih depozita ističe pogodnost za svoje klijente s redovitim primanjima koji ostvaruju pravo na poticajni dodatak na kamatne stope do 0,25 postotnih bodova za sve oročene depozite u kunama i eurima. Za štedno-ulagačke proizvode u toj banci nude Srebrne kombinirke. PBZ izdvaja model oročene štednje Premium invest u kojoj klijent ostvaruje premiju na obračunane kamate ako kupi udjele u investicijskim fondovima kojima upravlja PBZ Invest, i to za novčani iznos koji je jednak, dvostruko manji ili dvostruko veći od iznosa oročenog depozita te ako do isteka roka štednje zadrži kupljene udjele u fondu.