U što ove godine (ne) treba ulagati

Izravno ulaganje u dionice i obveznice mnogo je rizičnije za malog ulagača, a veće su i brokerske provizije. No ako su na raspolaganju veći iznosi i ako se poznaje kretanje tržišta, mogu se ostvariti veći prinosi.

Kao prvo, mali bi ulagači trebali racionalizirati svoju potrošnju jer nema smisla ulagati ako se veliki iznosi troše na skupe kreditne kartice ili potrošačke kredite s dvoznamenkatim efektivnim kamatnim stopama – savjetuje Mirna Marović, direktorica tvrtke VentureXchange i predsjednica Hrvatske private equity i venture capital asocijacije.

Brojni građani svoj novac drže u bankama, što je i logično s obzirom na to da je to jedan od najsigurnijih načina ‘ulaganja’. Iako su kamatne stope na oročene depozite oko pola posto, novac je siguran zbog garancije države prema kojoj za svaki depozit do 100.000 eura, u slučaju kraha banke, jamči država. No ako se netko okuraži i odluči svoj novac uložiti, mora na umu imati nekoliko pravila igre.

Investicijski fondovi – Za malog ulagača, ulaganje u investicijske fondove najbolji je način da se smanji rizik. Kao i kod svakog ulaganja, savjetovala bih dugoročnu investicijsku strategiju na razdoblje od minimalno tri godine zbog toga što je tako dugo ulaganje oslobođeno plaćanja poreza – ističe Marović. Kod ulaganja u fondove, nekoliko je opcija. Dionički su fondovi najrizičniji, novčani najmanje rizični. No takvi su i prinosi. Nadalje, pitanje je i ulagačke strategije – je li riječ o aktivnoj ili pasivnoj koja se zasniva na ulaganju u određene indekse.

Stručnjaci napominju da je izravno ulaganje u dionice i obveznice mnogo rizičnije za malog ulagača, a veće su i brokerske provizije. No u slučaju većih iznosa na raspolaganju i poznavanja kretanja tržišta mogu se ostvariti veći prinosi. Spominje se i mogućnost ulaganja u dobrovoljne mirovinske fondove. Iako se uloženi iznos (30 posto novca) može podići tek nakon 50. godine života, porezne olakšice do 12.500 kuna na godinu i državna poticajna sredstva od najviše 1250 kuna na godinu tu vrstu ulaganja čine iznimno zanimljivom.

No prije bilo kakve odluke o investiranju, potrebno je sagledati globalnu sliku. Naime, osim ekonomskih i monetarnih indikatora, presudno će biti i nekoliko ključnih političkih pitanja – Trump, Brexit, izborna godina u Europi (Njemačka, Nizozemska, Francuska), još uvijek nedovoljno riješena grčka kriza, Turska i migrantski val, stabilnost na Bliskom istoku, stabilnost u našoj regiji.

Ključni događaji – Dakle, otvorenih je pitanja previše, a svaki nepovoljni ishod može srušiti tržišta kapitala – ističe Marović.

Na politička previranja i njihov veliki utjecaj na tržišta kapitala upozoravao je i Christopher Dembik, rukovoditelj makroanaliza u Saxo banci, prošlog četvrtka na konferenciji ‘Bolji novi svijet – Ključni globalni događaji koji utječu na investicije u 2017.’

U današnjem globaliziranom svijetu ne možemo prekočiti isprepletenost tri pitanja – kretanja dolara, potencijalnog pada eurozone i jačanja protekcionizma te njihov utjecaj na ostatak godine – objasnio je Dembik. Smatra da trenutačno vlada konsenzus da će postojeće vođenje monetarne politike u SAD-u i EU dovesti do jačanja dolara, a slabljenja eura. Dolar će svakako jačati, samo što je teško predvidjeti koliko bi takav trend mogao potrajati, ustvrdio je Dembik. Istaknuo je da će se situacija u SAD-u odraziti na europsko gospodarstvo, tako da Europu čekaju novi ciklus rasta kamatnih stopa, jači euro i povećanje inflacije.

Dovati standardu građana jer će takav razvoj događaja negativno utjecati na kupovnu moć kućanstava, osobito u zemljama koje imaju mali gospodarski rast. Osim ‘rizičnih’ financijskih instrumenata, Hrvati od pametivijeka vole i kupuju nekretnine. To se oduvijek smatralo sigurnim ulaganjem, bez obzira na to hoće li cijena nekretnine porasti ili ne, ta je nekretnina ‘dava-la’ osjećaj sigurnosti. Budući da se na hrvatskom tržištu pojavljuje sve više nekretnina koje se prodaju u bescjenje, postavlja se pitanje je li to možda prilika.

Nekretnine takozvanoga gradskog i morskog turizma načelno su zanimljive za ulaganje. Već godinu dana osjeti se trend većeg ulaganja u nekretnine zbog niskih kamatnih stopa na štednju, a nekretnine su relativno sigurno ulaganje. Oni koji žele uložiti, pogotovo stranci, promatraju uredske prostore i šoping-centre koji dobro posluju. Fondovi kupuju poslovne nekretnine koje već imaju prihode – napominje Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK i suvlasnik zagrebačke tvrtke za nekretnine Kastel. Ističe da kretanje cijena na nekretninskom tržištu ovisi o smjeru gospodarstva.

U ovom trenutku strani ulagači smatraju da je za jedan šoping-centar dobar prihod (eng. yield) sedam do osam posto na godinu od uloženog iznosa – kaže Ranilović. Da pojasnimo, prinos na nekretninu od oko osam posto znači da je potrebno 12,5 godina da bi se isplatila njezina kupnja. Većinom se generalizira da je vrlo teško prodati neku kupljenu nekretninu.

To već dugo nije tako. Nema poleta i generaliziranja. Polet iz 2008. godine nikada se više neće ponoviti. Zanimljive su nekretnine koje imaju potencijala, koje su na dobrim lokacijama i koje mogu vratiti novac. One koje ne ispunjavaju spomenute uvjete, nisu zanimljive – ističe Ranilović. Tako da kupnja kuće u zabačenom dijelu Slavonije za 5000 eura i nije neka investicija.

No, kada bismo sutra imali sve više poljoprivrednih imanja, takve nekretnine mogle bi postati zanimljive. U ovakvoj situaciji, u ruralnim dijelovima ne može se očekivati rast cijena nekretnina dok se gospodarstvo u tom dijelu države ne podigne i dok ne postane zanimljivo tamo živjeti – zaključuje Ranilović. Osim nekretnina, i zlato se rado kupovalo. Iako smo daleko od Indijaca, koji kupuju tone zlata u sezoni vjenčanja, svatko od nas negdje u ladici ima zlatnu ogrlicu, narukvicu ili prsten.

Zlato se trenutačno trži po cijeni od 1200 dolara po unci. Na domaćem je tržištu prodajna cijena unce (31 g) 9000 kuna, a otkupna 7500 kuna. Razlika je nastala zbog velike otkupne marže. U usporedbi s početkom godine to je porast cijene od oko šest posto, a lani je cijena zlata porasla 10 posto – objašnjava Marović. Smatra da je zlato dobro alternativno ulaganje, naročito s obzirom na niske kamatne stope te izvrstan način za očuvanje vrijednosti novca u vremenu kad središnje banke već dulje tiskaju mnogo novca (FED, ECB).

Dodatno, treba napomenuti da zlato ima i poreznu prednost jer ulagači u zlato ne plaćaju PDV te porez na kapitalnu dobit (sukladno EU-direktivi koju je RH usvojio) – zaključuje Marović.

Budući da će ova godina biti iznimno veliki izazov za profesionalne investitore, treba oprezno pristupiti ulaganju. Naime, većina svjetskih tržišta kapitala na rekordno je visokim razinama, a istodobno se očekuje i rast kamatnih stopa. Posljednju takvu situaciju imali smo 2007. godine, a svi se sjećamo što se dogodilo u godinama nakon. No profesionalni investitori i poznavatelji dioničkih tržišta vjeruju da se takav scenarij neće odigrati i da neće biti velike korekcije.