Home / Biznis i politika / Automatizacija ili propast

Automatizacija ili propast

Odnosi Hrvatske i Slovenije od velike su važnosti za poduzetnike obiju država. Sjećamo se kako je dugo Agrokor kupovao Mercator. Atlantic je ipak lakše i brže kupio Drogu Kolinsku, a Podravka Žito, ali zato je Slovenija blokirala Pevecov pokušaj preuzimanja Merkura. S druge strane, Impol je dočekan s velikim sumnjama u preuzimanju TLM-a, a slovenski prijevoznici koji je pokušao preuzeti posrnuti šibenski Autotransport ispraćen je prosvjedima. To je samo djelić međudržavne gospodarske suradnje, koja je svoje uspore i padove imala u sjeni otvorenih političkih pitanja. Ključni su teritorijalni sporovi na moru i na Svetoj Geri, odnosno slovenska kočnica hrvatskim pregovorima za ulazak u EU.

Mi njima ne možemo oprostiti izvlačenje love hrvatskih štedišta iz Ljubljanske banke u Zagrebu i što ceste prema Hrvatskoj grade tek kad su sve drugo sagradili, a oni nama ne mogu oprostiti što imamo veći i ljepši dio Jadrana. U takvim okolnostima poduzetnici su veliki diplomati, pa je Emil Tedeschi ovih dana izjavio da nikad u poslu nije osjetio loše političke odnose Slovenije i Hrvatske. A Ante Vlahović upravo muku muči sa slovenskom politikom, koja je lani Adrisu blokirala pokušaj da dođe do 33 posto vlasništva u osiguravatelju Sava Reu. Abris je i dalje zainteresiran za nastavak jačanja vlasničke pozicije i želi svog predstavnika u Nadzornom odboru, pa je za tu poziciju predložio svog čovjeka – uglednog slovenskog stručnjaka.

Slovenskoj strani to ne odgovara, pa predlaže svog čovjeka, koji je rodom iz – Dubrovnika. (Pa tko sad može reći da su Slovenci neduhovit narod?) No najnoviji dobrosusjedski spor odvija se na relaciji Kopar – Buzet. Talijanski fond kupio bi koperski Cimos, u sklopu kojeg su i operacije u Istri od više od pola milijarde kuna na godinu i 1250 zaposlenih. Sporan je stari Cimosov dug prema Državnoj agenciji za sanaciju banaka i talijanska garancija za zadržavanje zaposlenih u iduće dvije godine.

Dok hrvatski ministar državne imovine Goran Marić i slovenski ministar gospodarstva Zlatko Počivalšek uvjeravaju jedan drugog i javnost da je dogovor još moguć, stiže vijest, doduše ne-službena, da Talijani odustaju od kupnje. Navodno je sve puklo na apsurdnom zahtjevu da se DORH ne miješa u poslovanje Cimosa iz prijašnjeg razdoblja. Ali, nije sve crno i ne znači da će Cimosov P.P.C. Buzet odmah u stečaj jer ima osigurane poslove do kraja godine. A poslije – tko živ tko mrtav, tko Hrvat, tko Slovenac…

Jedna mala vijest možda će biti okidač za veliki trend. PBZ će malim i srednjim poduzetnicima odobravati kredite za koje neće biti potrebna hipoteka. Rizik će dijeliti banka i Europski investicijski fond u sklopu programa za konkurentnost poduzetništva COSME. Europski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica procjenjuje da će 600 poduzetnika upotrijebiti devet milijuna kuna jamstava, čime će se potaknuti oko 480 milijuna kuna ulaganja. Možda to potakne i druge banke da zaborave hipoteke i da novac dijele na osnovi razvojnih programa.

Zadnji dani lanjske veljače bili su nesretni za dnevne novine, koje su poobjavljivale pravi serijal netočnih informacija. Najprije je Karamarko odlučio da Brkić bude ministar branitelja, pa je Orešković rekao da će građani dobiti dionice autocesta – do 15 posto. Nastavljeno je s Oreškovićevim planom prema kojem je u tri godine posao trebalo dobiti 50.000 ljudi, a mjesec je završen viješću o početku gradnje punog profila Istarskog ipsilona do kraja godine. Ništa od toga nije ostvareno. Sve su to bile bajke, a novinari su krivi samo zato što političare shvaćaju preozbiljno.

Donedavno smo svjedočili trendu tjeranja u prijevremenu mirovinu, a sad je situacija posve suprotna. Poslodavci opet angažiraju penziće, najviše za deficitarne, a pogotovu za uskospecijalizirane stručne ‘multipraktik’ poslove.