Državnodiplomatski aparat treba uočiti gdje su neuralgične točke na koje utječe Bruxelles pa u sektorskim konzultacijama s tvrtkama uskladiti odluke koje najviše odgovaraju hrvatskom gospodarstvu.
Vlada treba jače i hrabrije artikulirati specifične poslovne interese na razini Europske unije. Nakon tri godine članstva u njoj vrijeme je da gospodarstvo počne osjećati učinke većeg dotoka Unijina novca na tržište i da se potpuno otvore vrata poslovnom sektoru da snažnije djele na Vladine europske prioritete. Hrvatska od ulaska u Europsku uniju 2013. nije mijenjala način na koji se može sudjelovati u odlučivanju na razini EU. Država u tom dijelu odlučivanja i dalje ima zatvoren i netransparentan postupak koji uglavnom vode stručne službe ministarstava, a poslije stajališta prihvaća Vlada. Novost je Odbor za europske poslove koji na uvid dobiva stajališta sa sjednice Vijeća, no to nije dovoljno da bi se ozbiljnije moglo govoriti o dijalogu i uključivanju više sudionika u taj važni proces. KVEP ili Koordinacija za vanjsku i europsku politiku održava se svaki tjedan. Njezina je zadaća prikupiti i uskladiti podatke o Hrvatskoj koji se šalju u Bruxelles COREPER-ovim radnim skupinama.
Gdje u tome tajnovitom postupku ima prostora za razgovor i sudjelovanje poslovnog sektora? U kojem se dijelu privatni sektor može uključiti u razgovore i treba li država upozoriti pojedine gospodarske subjekte što se uopće priprema u briselskim hodnicima? Vlada premijera Plenkovića ima idealan trenutak da promijeni tu praksu i poboljša je. Premijer je nekoć bio državni tajnik za europske poslove u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. I potpredsjednik Vlade za vanjsku politiku Stier ima kvalitetan i iskusen tim koji, ako odluči, može žurno intervenirati u procedure. To više što Hrvatsku čeka ozbiljna priprema za predsjedanje Europskom unijom u prvoj polovini 2020.
Europska birokracija uvijek će biti udaljena i nejasna većini poduzetnika koji se ne žele i nemaju vremena baviti određivanjem pravila na tržištu. No u njihovu zaštitu treba uskočiti dobro organizirani državnodiplomatski aparat koji naprave uoči gdje su neuralgične točke na koje Bruxelles utječe, a zatim u konzultacijama s privatnim igračima treba vidjeti koje odluke najviše odgovaraju hrvatskom gospodarstvu. Briselska mašinerija velik je poslovni subjekt u kojem se svakodnevno sklapaju ‘dealovi’ vrijedni milijarde eura. Prošli je tjedan dobar ‘deal’ zaključila Hrvatska dodjelom iz CEF-a više od sto milijuna eura za novi LNG terminal na otoku Krku. To je velik i važan iskorak za Hrvatsku koja sad mora formirati profesionalan i iskusan tim menadžera za upravljanje odobrenim novcem. Očekujemo još jedan velik ‘deal’, dobivanje sredstava za gradnju Pelješkog mosta.
