Zadarska županija danas ima otprilike 50.000 zaposlenih, što je oko 1700 više zaposlenika nego 2015. Budući da se gospodarstvo razvija, očekujemo da će se broj nezaposlenih i dalje smanjivati.
U danim okolnostima možemo biti zadovoljni jer je bilo mnogo aktivnosti na raznim projektima. Napokon je potpisan ugovor o dodjeli nepovratnih sredstava za projekt gradnje Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje. Tako je označen stvarni početak provedbe projekta vrijednoga više od 377 milijuna kuna, započetoga još 2008. Potpisivanje ugovora označava i početak novih gospodarskih aktivnosti te otvaranje novih radnih mjesta. Kad se Centar u cijelosti dovrši, u njemu će biti zaposleno od 40 do 50 ljudi. Odlaganje otpada jedna je od najvažnijih stvari današnjice, to je obveza koja nema alternativu. Županija je kao odgovorna institucija pokrenula aktivnosti na uspostavi jednog centra za sve jedinice i istodobnom saniranju lošeg stanja na mnogo odlagališta, čak devet neuskladjenih i velikom broju divljih odlagališta. Gospodarenje otpadom djelatnost je u funkciji zaštite okoliša, vode i zraka te poljoprivrede, a to su naši najvažniji resursi.
Zadržali smo projekt financiranja regije s pomoću niskotarifnih prijevoznika za jačanje turističkog sektora. Pri kraju je dovršetak plikline u Zadru, a radilo se i na gradnji lučke infrastrukture, među ostalim, na rekonstrukciji luke Tkon na otoku Pašmanu. Planiramo razvijati ribarsku infrastrukturu i suprastrukturu, graditi i proširiti operativne površine u Zračnoj luci Zadar te nastaviti pripremati prometno pozeivanje kopnenog i otočnog dijela svoje županije podmorskim tunelskim mostovima. To je vrlo važan projekt, prvi bismo u Hrvatskoj podmorskim tunelima povezali otoke s kopnom. Osim toga, važna je gradnja sustava navodnjavanja Baštica, vrlo plodnoga dijela Ravnih kotara; riječ je o podsustavu Smilčić i sustavu navodnjavanja Vransko polje. Među strateškim je planovima i dovršetak vodoopskrbe i odvodnje na području Zadarske županije.
Za razliku od hrvatskog prosjeka gospodarstvo Zadarske županije održalo se na priblžnim godišnjim ukupnim prihodima od 12 milijardi kuna, a broj zaposlenih nije padao tempom hrvatskoga prosjeka, čak je 2015. postigao svojevršni rekord. Razloge gospodarske žilavosti treba tražiti u raznolikosti gospodarstva i prilagodljivosti promjenama. Još u bivšoj državi zadarsko gospodarstvo nije ovisilo o jednom ili nekoliko velikih državnih poduzeća iste ili srodnih djelatnosti, što je često bilo obilježje drugih krajeva. Zato i raspad sustava megapoduzeća nije previše našteto gospodarstvu Zadarske županije. Većina je djelatnosti opstala: najveći hrvatski brodar i dalje je najveći; najveći uzgajivač bijele ribe i dalje je u našoj županiji, preradu morskih organizama preuzeli su manji preradivači; metaloprađivačka djelatnost opstala je u nekoliko izvozno orijentiranih pogona. Osim lokalnih trgovačkih kuća svi veliki trgovački lanci prepoznali su potencijal Zadra i ovdje otvarali prodajne centre prije nego u nekim većim sredinama. Županija je spremno dočekala i pomogla djelatnosti uzgoja tune žurnim izdavanjem koncesija, a u turizmu se osobito raslo i prilagodilo današnjim turističkim potrebama.
