Poljoprivreda i ruralni razvoj

LAG-ovi projektnim privlačenjem državnog i europskog novca prevladavaju teritorijalnu rascjepkanost i financijsku slabašnost hrvatskih općina. Već postoji ideja da zamijene lokalne razvojne agencije, koje nemaju dovoljno financijskog i stručnoga kapaciteta.

Donjim Kukuruzarima, općini 32 kilometra udaljenoj od Siska, postoji klupa na kojoj se svi stanovnici i putnici namjernici mogu odmoriti i napuniti baterije. Doslovce, jer riječ je o pametnoj klupi koja upotrebljava Sunčevu energiju kako bi proizvela električnu. Ta klupa u Kukuruzare je stigla iz Velike Gorice, a napravili su je domaći ljudi, zaposlenici tvrtke neobičajenog imena – Hvaljen budi d.o.o.

Izum je sto posto hrvatski. Proizvodi se u Hrvatskoj, u Energomobil proizvodnji, jer je Energomobil brend pametnih solarnih proizvoda čija je vlasnica Marija Mrvelj ujedno direktorica tvrtke Hvaljen budi.

Osim u Kukuruzarima, pametna klupa postavljena je i u Lekeniku, Orleu, Martinskoj Vesi. Postoje planovi za širenje u Crnoj Gori i Hercegovini, međutim, sve to ne bi bilo moguće da nije Lokalne akcijske grupe (LAG) Zrinska Gora – Turopolje.

– Iz LAG-a su nam se obratili s upitom za naše pametne solarne klupe te su bili zainteresirani za suradnju na njihovom projektu s obzirom da su to energetski neovisne klupe koje mogu puniti mobitele, imaju vlastitu LED rasvjetu, u njih se može ugraditi usmjerivač (eng. router) itd. Udruga LAG za nabavu klupa izdvojila je 45.875 kuna s PDV-om, s time da je u klupu koja je ugrađena u Lekeniku instaliran i usmjerivač kako bi bila, među ostalim, Wi-Fi zona – rekla nam je Mrvelj.

Naime, LAG Zrinska gora potaknuo je interesantnu suradnju između gradova Petrinje, Mostara i Podgorice. Za iznos od 598 tisuća eura u tim će se gradovima postaviti solarna stabla i klupe, ali to nije sve što planiraju u tom LAG-u. – U partnerstvu s Agencijom za ekonomski razvoj PREDA iz Prijedora, Gradom Prijedorom, Centrom za ekonomski razvoj BiH iz Banje Luke i Gradom Velikom Goricom opremili smo Distributivni centar za voće i povrće iz Velike Gorice. Riječ je o projektu teškom 1,26 milijuna eura. Cilj je unapređenje proizvodnje i prerade voća i povrća na navedenim područjima – napomenuo je voditelj ureda LAG-a Zrinska gora Siniša Bukalj.

LAG Zrinska gora djeluje od 2011. godine. Okuplja više od 150 članova, a država mu je povjerila više od 10 milijuna kuna za provedbu brojnih projekata. I nije jedini. U Hrvatskoj aktivno djeluje 69 lokalnih akcijskih grupa, među kojima je 12 specijalizirano za ribarstvo. Iza LAG-ova financijski stoji država – centralna i lokalna. No ne postoje zbirci podaci o količini novca kojom raspolažu svi LAG-ovi jer su izvori raznoliki – državne agencije, županije, gradovi, općine, pa čak i privatne tvrtke. No samo Agencija za plaćanja u poljoprivredi domaćim je LAG-ovima početkom godine dodijelila 463 milijuna kuna za provedbu specifičnih projekata kojima je cilj poticanje razvoja.

Ekipa iz LAG-a Vallis Colapis, koji pokriva područje doline Kupe u Karlovačkoj županiji i šire, među ostalim, osnovala je telekomunikacijsku tvrtku kojoj je cilj omogućiti ruralnim sredinama dostupnost širokopojasnog interneta i struju iz Sunčevih kolektora.

– Promičemo poljoprivrednike s našeg područja na domaćim i međunarodnim sajmovima. Jedni smo od osnivača Zadruge za etično financiranje te aktivno podupiremo osnivanje prve hrvatske etične banke. Osim provedbe socijalnih i poljoprivrednih projekata, dosta smo aktivno pomagali poduzetništvo mladih. Tako smo pomogli osnivanje i pokretanje tvrtke Zonet d.o.o., koja na našem području zapošljava mlade te pruža usluge bežičnog interneta – istaknuo je voditelj toga LAG-a Milan Medić.

– Prva sredstva za osnivanje tvrtke osigurao mi je LAG na način da je izradio natječajnu dokumentaciju te sam se prijavio na natječaj koji je raspisala Karlovačka pivovara. Na tom natječaju dobio sam 60 tisuća kuna, a Centar za civilnu inicijativu, koji je partner LAG-a, dodao je još 10. Uložio sam i vlastitih 200-tinjak tisuća kuna i tako je osnovan Zonet – rekao je Dalibor Bradica, direktor Zoneta. U toj malenoj tvrtki danas radi troje inženjera elektrotehnike, a zamah u poslovanju dala im je njemačko-hrvatska tvrtka Uniweld, koja ima proizvodne pogone u općini Kamanje. – Uniweld zapošljava više od 180 ljudi i proizvodi elektroničke uređaje. Imali su jako spor internet. Angažirali su nas i taj smo im problem riješili – rekao je Bradica.

LAG Vuka-Dunav osnovan je 2012. godine i djeluje na području Osijeka, sjedište mu je u Antunovcu. Ima 80 članova, a dosad je pomagao u obnovi dječjih igrališta i autobusnih stajališta. Trenutačno raspolaže s 8,4 milijuna kuna, a od projekata koje je realizirao ističe se povratak vitezova u srednjovjekovnu utvrdu Kolođvar u Ivanovcu, kojim se potiče razvoj turizma. Taj LAG promovira domaće proizvode, sudjeluje u njihovom brendiranju, ali jedna se stavka posebno ističe – LAG Vuka-Dunav sudjelovao je u projektu javnih radova za nezaposlene žene.

– Prošle godine šest se žena punih osam mjeseci, za mjesečnu plaću od 2400 kuna, brinulo o starim i nemoćnim osobama. Svaka je imala sedam osoba o kojima se brinula, a projekt je realiziran tako što smo se mi iz LAG-a javili na poziv Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji je financirao projekt. Naš LAG osigurao je prijevoz tim ženama, uniforme i sve što im je bilo potrebno za njegu – pojasnila je Nataša Tramišak, predsjednica LAG-a Vuka-Dunav.

No nisu svi LAG-ovi jednako aktivni. Pojedini premašuju očekivanja, a drugi su usmjereni na administrativne poslove, smatrajući kako je time ispunjena njihova inicijalna svrha. Tako, primjerice, u LAG-u Zeleni trokut, koji djeluje na području Lipika, Novske i Pakraca, smatraju kako nije njihova zadaća pokretati projekte. U odgovoru na pitanje kako će iskoristiti oko 7,7 milijuna kuna koje im je dodijelila Agencija za poljoprivredna davanja, voditelj LAG-a kaže da ne može točno odgovoriti. – Ne možemo točno odgovoriti, budući da tek slijedi objava natječaja i financiranje sukladno ciljevima, mjerama i aktivnostima te kriterijima navedenim u Lokalnoj razvojnoj strategiji 2014. – 2020. godine – kaže predsjednik LAG-a Zeleni trokut Igor Matek.

Dodaje i da LAG nije pokrenuo nijedan projekat, jer to, ističe, nije njegova zadaća. Pa ipak: – LAG je sudjelovao kao partner u projektu ‘Prava kopča’ Udruge ‘Hrvati’ iz Koljnoa (Mađarska) te je kao partner prijavljen na projekt Palijativnog tima LiPa ‘Jačanje palijativne skrbi na području Zapadne Slavonije u sklopu natječaja iz Socijalnog fonda.

LAG, lokalna akcijska grupa, neprofina je organizacija koja predstavlja lokalno partnerstvo javnog, privatnog i civilnog sektora u ravnopravnom odnosu na određenom geografskom povijesnom području, zasnovano na smjernicama pristupa LEADER. LEADER je europski model izravnog financiranja jedinica lokalne uprave i samouprave, s ciljem decentralizacije država. Osim državnim, LAG-ovi se sufinanciraju i novcem europskih fondova. Njihovo djelovanje kreće se od direktnih investicija u gospodarstvo na mikrorazini do osnivanja i poticanja na aktivnost kulturno-društvenih organizacija. LAG-ovi pomažu rad OPG-ova, sufinanciraju projekte namijenjene mladima, sudjeluju u obnovi kulturne baštine ili, u pojedinim slučajevima, direktno osnivaju poduzeća i tako stvaraju nova radna mjesta.

Lokalne akcijske grupe primarno podupiru razvoj poljoprivrede, a razlikuju se prema strukturi članstva i prepoznatim ciljevima u lokalnoj zajednici.

Svi LAG-ovi najviše se oslanjaju na državne smjernice i projekte povezane s ruralnim razvojem. Instrument su provedbe različitih mjera i programa utemeljenih na vlastitim strategijama i usklađenih sa strategijama resornih ministarstava. Primjerice, LAG Mura Drava, kao i mnogi drugi, do 2020. sudjelovat će u mnogim projektima Ministarstva poljoprivrede, poput razvoja sustava kvalitete za poljoprivredne proizvode i hrane, podijeliti potpore za ulaganje u preradu, marketing i razvoj poljoprivrednih proizvoda, pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području, ali i poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu.

LAG Lika pokrenuo je veliki petogodišnji projekt integralnoga gospodarskog razvoja ‘Integra Lika 2020.’. Strukturiran je tako da se usredotočuje na pet područja: poljoprivredu, stvaranje identiteta, turizam, samoodrživost, ekologiju. To potvrđuju aktivni i provedeni projekti toga LAG-a, npr. ‘Lička seljačka tržnica’, ‘Cirkularna ekonomija na području grada Gospića’, ‘Stay 3 Days in Lika’, ‘Brendiranje ličkog sira škripavca i njegova zaštita geografskog podrijetla na nacionalnom i nivou EU’.

LAG Petrova Gora usredotočen je na obrazovanje. Iako je većina njegovih projekata usmjeren na poticanje ruralnog razvoja, u suradnji s Ministarstvom socijalne politike i mladih sudjelovao je u projektu ‘Investicija za budućnost’ kojim se mlade visokoobrazovane ljude educiralo o pisanju poslovnih planova i upućivalo na mogućnosti samozapošljavanja te važnost cjelovitog učenja.

Pozitivan primjer djelovanja LAG-a u zajednici jest i projekt podjele bilježnica svim osnovnoškolcima na području LAG-a Sjeverna Bilogora. Dizajn bilježnica osmišlio je Dražen Juranić. Na prednjoj su stranici logotip LAG-a Sjeverna Bilogora i grbovi svih devet općina koje obuhvaća, a stražnje su stranice različite i sadržavaju znamenitosti tih općina. Svaka bilježnica predstavlja jednu općinu, a deseta promiče LAG Sjeverna Bilogora.

Na koji način pojedini LAG-ovi doživljavaju svoju primarnu zadaću, govori i primjer LAG-a Sava, koji okuplja 23 institucije javnog sektora, 70 tvrtki, obrta i OPG-ova te 51 udrugu civilnog sektora s područja 11 gradova i općina Zagrebačke županije. Osigurao je 400 tisuća kuna, pa je uredio urede i zaposlio još troje djelatnika. Prije no što pomislite da su LAG-ovi sami sebi svrha, predsjednik Save Damir Halužan istaknuo je da cijela Uprava djeluje volonterski te da ne prima nikakav novac za svoje usluge.

Poenta LAG-a Sava sadržana je u činjenici da je uspio ishoditi 901 tisuću eura, koje će, u iznosima od tri do 25 tisuća eura dodjeljivati poljoprivrednicima, gospodarstvenicima i predstavnicima udruga, u razdoblju od ove do 2020. godine. I dok sve to izgleda lijepo na papiru, nisu svi jednako uspješni u dobivanju sredstava na natječajima raznih državnih institucija.

Igralište za pse u Vodicama bio je jedan od projekata na koje su u LAG-u More iznimno ponosni. LAG se pokazao korisnim dvama poduzetnicima jer je za njih odradio papirologiju. Odradili smo prijave na natječaje za Ministarstvo turizma za dva OPG-a, koji su dobili po 40.000 kuna. Jedan za kušaonicu maslinovog ulja, a drugi za bazen – rekla je voditeljica LAG-a More Meri Krnić, koja ne skriva da bi moglo i bolje.

Svi LAG-ovi osnovani su s istim ciljem, svi nastojimo u tom smjeru djelovati, ali opet je svatko za sebe specifičan. Ovisimo o financijskim sredstvima, odnosno problem je predfinanciranje, jer sredstva se pravdaju nakon što se utroše i to tromjesečno. U svemu tome prođe do šest mjeseci, od trenutka trošenja sredstava do trenutka AppRRR-ove isplate. Neki LAG-ovi imaju podršku svojih županija i jedinica lokalne samouprave, a neki vode bitke da bi bili prihvaćeni i da im se pomogne – ističe Krnić tipične administrativne prepreke s kojima se susreće.

Instrument LAG, sudeći prema odgovorima koje smo dobili, ipak iznimno poticajno djeluje na lokalnu zajednicu. Iako u ovaj članak neće stati svi LAG-ovi koji su odgovorili na upit, spomenimo još nekoliko. LAG Prigorje tako je osigurao malim proizvođačima domaćeg ića i pića da predstave svoje proizvode na sajmu u Vrbovcu ‘Kaj su jeli naši stari’. LAG Adrion osnovao je poduzetničke centre u Zagvozdu, Omišu i Vrgorcu. Pomogao je OPG-ovima da plasiraju svoje proizvode u hotele i ostale distribucijske kanale. Prošle godine šest malih OPG-ova s područja LAG-a dobilo je 682.983 kune poticaja. Među njima su i OPG-ovi Bruna Pojatine i Ivane Jurčević. Pojatina se bavi uzgojem i preradom tikava hokaido, u što je uključena cijela obitelj. Posebno smo ponosni na potporu koji je za svoj OPG ostvarila Ivana Jurčević, zbog činjenice da je žena, a poljoprivreda se još uvijek smatra više muškim zanimanjem. Ostvarena sredstva uložit će u proširenje stada ovaca, kupnju krava te uz janjeće meso proizvoditi teletinu – rekla nam je Iva Mlinjarić iz LAG-a Adrion.

Primjeri uspješnih projekata koje su pokrenuli LAG-ovi pokazuju da taj europski mehanizam suradnje među jedinicama lokalne samouprave odlično prevladava teritorijalnu rascjepkanost i financijsku slabašnost hrvatskih općina. Tko zna, možda se u područjima koja danas ujedinjuju pojedini LAG-ovi krije zametak novoga teritorijalnog ustroja Hrvatske? Uostalom, već postoji ideja da zamijene lokalne razvojne agencije, koje nemaju dovoljno financijskog i stručnoga kapaciteta.