Home / Financije / U čijem interesu radi savjetnik

U čijem interesu radi savjetnik

Američki predsjednik odlučio je podvrgnuti reviziji i tzv. Dodd-Frankov zakon, kojim je financijski sustav reformiran, a pri čemu je jedna stvar bila poseban trn u oku Wall Streeta – zabranja trgovanja vlastitim sredstvima s financijskim institucijama. Ukidanje te regulative mnogi analitičari smatraju pretpostavkom za novi financijski krah.

Konkretnije, stvar se može svesti na razliku između strategija pasivnog i aktivnog ulaganja, odnosno većeg ili manjeg rizika, o čemu ovisi i naknada financijske institucije. Pasivno ulaganje, koje najjednostavnije rečeno prati kretanje nekog mjera, poput indeksa S&P500 i replicira njegov uspjeh, nije nužno unosno koliko je to aktivno ulaganje. Problem je što pri aktivnom ulaganju morate ‘pobijediti tržište’, odnosno riskirati mnogo više boljim pogađanjem kretanja tržišta i ulaganjem u neizvjesnije vrijednosne papire. Za umirovljenike pogotovo to zvuči kao bolja opcija, pretpostavka je da oni vrlo dobro poznaju tržište i kretanja na njemu i stoga mogu razumjeti rizike aktivnog ulaganja koje, slučajnost je htjela, donosi više novca financijskim institucijama. Novo pravilo koje je predložila Obamina administracija ne bi, naravno, onemogućilo ulaganje u rizikantnije vrijednosnice, već bi obvezalo savjetnika da izloži jasno njegovu rizičnost i razliku između sigurnijeg i nesigurnijeg ulaganja.

U svijetu u kojem je mušterija uvijek na prvom mjestu, financijski sustav Amerike oduvijek se isticao kao otok s nešto drugačijim pravilima. Kako bi taj otok ipak privedao prevladavajućim običajima, Ministarstvo rada donijelo je pravilo koje bi obvezivalo savjetnike na savjete ponajprije u interesu klijenata. Ta nastrana ideja trebala je na snagu stupiti u travnju ove godine, ali dogodila se smjena vlasti i vihor predsjedničkih izvršnih uredbi, među kojima se našla i ona kojom se traži izrada ‘dodatnih istraživanja’ s jašnom namjerom odugovlačenja primjene pravila i njegova polaganja odumiranja.

Ne treba se zalijetati, misle sada u Bijeloj kući, zasigurno se može naći neka studija koja zaključuje da je mnogo pametnije imati sustav u kojem se savjeti ljudi plaćenih za zaštitu interesa svojih klijenata ne moraju nužno voditi, pa interesom tih klijenata. Objašnjenje jednog od Goldmanovih jastreba koji su, kako je neko primijetio, zapravo napunili moćnu aligatorima unjesto da su je isušili, Garyja Cohna zaslužuje posebnu pozornost. Šef Nacionalnoga ekonomskog vijeća usporedio je jačanje…

Loši rezultati zabilježeni su i u kvaliteti i upravljanju vodom, bukom, otpadom… Komisija je stoga donijela ‘Pregled aktivnosti’ kojim će se utvrđivati nedostaci kako bi se pravodobno otklonili.

I majući na umu velike probleme koje Hrvatska ima s primjenom europskih pravila u očuvanju okoliša, novi alat koji je Komisija donijela ovaj tjedan namijenjen poboljšanju primjene te politike vrijedan je proučavanja. ‘Pregled aktivnosti’ u području okoliša, kojim će se od sada utvrđivati nedostaci kako bi se pravodobno otklonili, pokazao je kako u upravljanju otpadom postoji velik izazov za sve države članice, s time da njih šest nije uspjelo ograničiti odlaganje biogradivog lokalnog otpada.

Kao poticaj povećavanju napora u tom smislu ‘Pregled’ navodi kako bi do 2020. potpuno usklađivanje s pravilima EU moglo otvoriti 400 tisuća radnih mjesta. Jednako tako, regulativa vezana uz prirodu i bioraznolikost mora se snažnije primjenjivati, inače će se biološka raznolikost nastaviti smanjivati, pa će kapacitet ekosustava za zadovoljavanje ljudskih potreba biti narušen.

Posebno su loši rezultati u kvaliteti zraka jer čak 23 od 28 članica prebacuju dopuštene standarde u kvaliteti zraka. Kao najveći izvor tog problema navodi se promet i traži smanjenje buke u okolišu, drugoga najvećeg uzročnika lošeg zdravlja. Znatno bolji rezultati nisu zabilježeni ni u kvaliteti ni u upravljanju vodom jer većina članica ne uspijeva dostići potrebnu razinu usklađenosti u prikupljanju i tretiranju gradskih otpadnih voda, pri čemu je njih 13 suočeno s Komisijinim pravnim mjerama. Jedan od glavnih ciljeva uvođenja Pregleda jest izbjeći pravne korake protiv članica. Koncentracije nitrata i razine eutrofikacije nastavljaju biti velik problem za većinu članica.

Hrvatska se ipak pomaknula. U dijelu koji se odnosi na Hrvatsku kao izazovi istaknuti su poboljšanje gospodarenja otpadom, osobito povećanje recikliranja komunalnog otpada radi ostvarenja cilja EU povezanog s recikliranjem do 2020. godine i olakšavanje prelaska na kružno gospodarstvo s poboljšanom učinkovitošću resursa i ekoinovacija; dovršetak određivanja područja mreže ‘Natura 2000’ (morska područja važna za zajednicu (SCI), područja posebne zaštite (SPA) i posebna područja očuvanja (SAC-ovi)) i osiguranje učinkovita upravljanja njima te davanje prvenstva provedbi projekata potrebnih za ispunjenje zahtjeva Ugovora o pristupanju s obzirom na Direktivu o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda i Direktivu o vodi za piće. Mnogo je uzroka slabog uspjeha ekološke politike u državama članicama. Uglavnom je riječ o nedjelotvornoj koordinaciji između različitih administrativnih razina, nedovoljnim kapacitetima te manjku znanja i podataka.