Dejan Ljuština

Vodeći stručnjaci na području telekomunikacija, medija i tehnologije na prvoj ovogodišnjoj Liderovoj konferenciji ‘Trendovi u telekomunikacijama 2017.’ zaključili su da razvoj tog područja neće ići u ekstremnom brisanju svih dosadašnjih navika korisnika kako se nekada smatralo. Digitalizacija je u ekspanziji, ali turbulentni razvoj tehnološkog svijeta sa sobom donosi i određenu nostalgiju prema proizvodima iz vremena kada gotovo ništa nije imalo predznak ‘e’. To pokazuje i pomama za vinilom, ali i rast popularnosti tiskanih izdanja knjiga.

Divim se svima vama koji ste u poziciji da slijedite cijelu digitalnu revoluciju jer moram priznati da se katkad teško odlučiti kojim putem krenuti s obzirom na toliko novih tehnologija koje se pojavljuju na tržištu. Na ovoj konferenciji uvijek dobijemo niz korisnih informacija na osnovi kojih možemo provjeriti svoju razvojnu poslovnu politiku – istaknuo je Miodrag Šajatović, glavni urednik poslovnog tjednika Lider. Sveobuhvatan uvid u trendove u telekomunikacijama za godinu u koju smo nedavno ušli dao je Dejan Ljuština, partner u PwC-u, kompaniji koja je suorganizator konferencije.

Softver je najvažniji faktor u poslovnome svijetu. Ne prodaju se više strojevi, već softveri. Etablirane kompanije shvatile su da bez tehnologije i softvera nema budućnosti. Tako su i kompanije za koje se vjerovalo da su okrenute tradicionalnom načinu poslovanja prisiljene implementirati softver i digitalnu tehnologiju. Čak se i General Electrics naziva tehnološkom tvrtkom – započeo je svoje izlaganje Dejan Ljuština, partner u partnerstvu PwC-a Srednje i Istočne Europe, zadužen za telekomunikacije, medije i tehnologije te energetske kompanije u Jugoslovenskoj Europi te sveukupni strateški i operativni konzalting u Hrvatskoj i Sloveniji.

Među deset najmoćnijih tvrtki današnjice njih sedam je iz tehnološkog sektora. Za to je ponajprije zaslužna sveopća digitalizacija društva, ponajprije preko pametnih telefona i tableta. No s obzirom na to da su ti uređaji limitirani količinom mogućnosti i usluga, to se počinje reflektirati i u prodaji. Tako je prodaja tableta već 2016. pala za 20 posto u odnosu na godinu dana ranije.

Ljuština, koji je nakon dolaska u PwC 2012. godine uspostavio ured za konzultantske usluge PwC-a u Zagrebu, smatra da su samovozeci automobili budućnost. U ovome trenutku 33 korporacije rade na tome proizvodu, etablirani igrači u automobilskoj industriji, kao i tvrtke iz tehnološkog sektora. A Tesla je već najavio svoj model samovozecog automobila, koji će moći voziti od New Yorka do Los Angelesa.

Možemo li zamisliti što će biti 2025. ili 2035.? Kako će onda svijet izgledati? Samo razmislite koliko su pametni telefoni promijenili način na koji funkcioniira svijet u posljednjih deset godina. Ljuština vjeruje da će umjetna inteligencija biti glavni katalizator promjena. Promijenit će način na koji živimo ili poslujemo, pomaknut će granice ljudske inteligencije, ali stvarat će i probleme (tu ponajprije misli na privatnost korisnika).

Tvrtke poput Facebooka, Googlea i Snapchata putem uređaja prikupljaju podatke o korisnicima. O njihovim željama, zahtjevima i snovima znaju sve. Te će tvrtke kreirati i budućnost. Bit će pioniri umjetne inteligencije. Na ovaj ili onaj način – smatra Ljuština. No konkurencija je ogromna. Za mjesto na tronu bore se i Twitter, Intel, Apple… Kao uspješan primjer umjetne inteligencije Ljuština je naveo superračunalo IBM Watson, koje je na University of Carolina u 99 posto slučajeva za 1000 dijagnoza raka dalo istu dijagnozu kao i ljudi. Iznenadilo je da je u 30 posto slučajeva Watson primijetio ono što su doktori od krvi i mesa previdjeli.

Nadalje, Ljuština vjeruje da slabije plaćeni poslovi (low value), koje ugrubo rečeno obavljaju slabije obrazovani ili imigranti u razvijenim zemljama, zbog umjetne inteligencije, više neće biti potrebni. No umjetna inteligencija neće uništiti ljudski rad. Oni s višom naobrazbom bit će potrebni nego ikad prije, smatra.

Usvajanje ‘globalnoga mentalnog sklopa’, agilnosti, razvijanje partnerstva i preuzimanje rizika ono je što Ljuština preporuča domaćim tvrtkama.

Uvijek precjenjujemo promjenu u zadnje dvije, a podcjenjujemo onu u sljedećih 10 godina. Nemojte si dopustiti da budete neaktivni – citirao je Ljuština Billa Gatesa. Digitalno oglašavanje sve više raste. No tu će biti potrebna konsolidacija i partnerstvo malih s velikim. Žele li preživjeti. No digitalizacija nikad neće potpuno zavladati svijetom. Prodaja elektroničkih knjiga je u padu, a tiskanih raste. Tržište vinila vrijedno je milijardu dolara – elaborirao je Ljuština te je dodao kako je Netflix sljedeći gigant koji će utjecati na tržište.

Telekoma nema među top 10 najprofitabilnijih svjetskih tvrtki. Ipak, oni su i dalje relevantni. Sve što sam rekao na prošlogodišnjem izdanju ove konferencije, vrijedi i za ovu. Tri su ključne riječi: ‘jednostavnost’ (primjerice dva tarifna modela), ‘konsolidacija’ (primjerice Vipnetovo preuzimanje Metroneta i HT-ovo preuzimanje Crnogorskog Telekoma) i ‘digitalizacija’ – zaključio je Ljuština.

Na CEO panelu ‘Globalni telekom trendovi’ svoja su mišljenja ukrstila tri predsjednika uprava velikih telekomunikacijskih tvrtki HT-a, Vipneta i Tele2. Pitanje konkurentnosti proželo je većinu tog panela, osobito segment pravne regulative, koja nekim svojim odlukama nanosi direktno udarac konkurentnosti. Predsjednik Uprave HT-a Davor Tomašković istaknuo je da bi država trebala ozbiljno razmisli o tome da naknadu za ‘pravo puta’ ne naplaćuje samo telekomunikacijskim tvrtkama nego da se raspodijeli i na HEP, OiV i Janaf, koji je sada nisu dužni plaćati. Na taj bi način ulaganje u infrastrukturu postalo isplativije, a u konačnici time bi profitirali krajnji korisnici.

No kada je o korisnicima riječ, Viktor Pavlinić, predsjednik Uprave Tele2, istaknuo je da se upravo na njihovim ledima prelazaju posljedice nekonkurentnosti. Zašto se manje od tri posto od 800.000 kućanstava koristi brzinama pristupa internetu većim od 30 Mbit/s, čime se kao velikim postignućem pohvalio čelni čovjek HT-a, zapitao se Pavlinić te ustvrdio da je to zbog cijena koje si krajnji korisnici ne mogu priuštiti.

Kako na svojim računima korisnici ne bi osjećali nedostatak ponude u određenim područjima, država bi trebala poticati ekspanziju na tim tržištima, dao je svoj prijedlog predsjednik Uprave Vipneta Jiri Dvorjančanský. Vipnet samo na takvim područjima i napada jer mu je samo tamo ‘napeto’. Tu ima prostora za regulativu – zaključio je Tomašković dodavši da je broj kućanstava koja se koriste uslugama HT-a proporcionalan ulaganjima u infrastrukturu, koja su dvostruko veća u odnosu na ostale telekome.

Zaključili su i da sektor fiksne telefonije nije na zadovoljavajućoj razini. Vipnet smatra da bi njegova akvizicija Metroneta mogla utjecati na to s obzirom na to da je 67 gradova povezano optičkom infrastrukturom. S druge strane, HT se nada da će Optima skoro preuzeti H1 te tvrdi da je konsolidacijom crnogorskog HT-a stvorio dodatnu vrijednost svojim dioničarima. Prema procjenama, fiksna telefonija ionako će biti u padu, a očekuje se rast potreba u svim drugim segmentima ponude. Što se mobilne telefonije tiče, očekuje se rast roaming prometa, kao i rast potražnje pametnih telefona s 4G mrežom. Rastom BDP-a porasla je i potrošačka moć i telekomi su to odmah osjetili, tako da vlada optimizam što se tiče 2017. Ipak, unatoč pozitivnim očekivanjima postoji 50 nijansi digitalnog, a to su izazovi digitalne transformacije i prilagođavanje regulatornih okvira, o čemu su raspravljali državni tajnik za razvoj digitalnog društva Marijan Lalić, predsjednik Vijeća HAKOM-a Dražen Lučić, suosnivač zagrebačkog coworking prostora HUB385 Ivica Mudrinić, stariji izvršni direktor Poslovnog razvoja, strategije i informacijske tehnologije u Atlantic Grupi Mladen Pejković, generalni menadžer Ubera Davor Tremac, top-menadžer Styrije Boris Trupčević te osnivač i direktor komunikacijske i digitalne agencije 404 Nikola Vrdoljak.