NEVJEROJATNA TEMA RASPRAVE

U sred smo tehnološke revolucije. Svi se biznis digitaliziraju i infrastruktura postaje ključna. Postaje sredstvo za privatni i profesionalni život. Servisi kao što su pametni domovi i dućići će godina eksplodirati. Analitičari procjenjuju da će isporuke digitalnih asistenata ove godine dosegnuti 2,8 milijuna uređaja. Procjenjuje se da će spojenih uređaja do 2020. biti dva i pol puta više od korisnika mobilnog interneta.

Veliki telekomunikacijski operatori bit će među predvodnicima digitalizacije. Da bi zauzeli taj položaj, ključna su ulaganja i inovacije. ‘Benchmark’ ulaganja u telekomunikacijskoj industriji jest 15 posto u odnosu na prihode. U posljednje tri godine Hrvatski Telekom znatno je premašio taj prag. Učvrstili smo položaj najvećega privatnog ulaganja u zemlji s ukupnim ulaganjima u posljednjih pet godina od 5,7 milijardi kuna. To je, primjerice, bila cijena gradnje autoceste Zagreb-Rijeka. Važnost naših ulaganja još je veća ako se zna da smo u tri godine proveli ozbiljno restrukturiranje. Sve to u trenutku kad je telekomunikacijsko tržište, ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi, zabilježilo pad uz istodobni ulazak potpuno novih igrača kao što su Viber i WhatsApp.

HT je ušao u škare u kojima su se prihodi smanjivali više nego troškovi, što je smanjivalo operativnu dobit i novac potreban za ulaganja. U telekomunikacijama to je najgore što vam se može dogoditi. U našem biznisu nemoguće je napredovati bez velikih ulaganja. Oni koji ulažu malo neće preživjeti. Kad uđete u taj začarani krug, treba podvući crtu. Upravo to učinili smo prije tri godine. Upustili smo se u ozbiljno restrukturiranje kako bismo te škare proširili i osigurali dovoljno novca za ulaganja. Samo 2015. uložili smo 1,46 milijardi kuna, dakle 50 posto više od onoga što je poželjno u industriji. Trend smo nastavili i u 2016. koju smo zaključili s odličnim poslovnim rezultatom. Ulagali smo u mobilni i fiksni ‘broadband’ kako bismo povećali kapacitete na svim razinama. Nužno je osigurati što veću protočnost podataka jer se potreba za kapacitetima multiplikira i toliko raste da danas teško uopće možemo zamisliti koliko će još narasti u trenutku kad eksplodiraju neki digitalni servisi. Zahvaljujući ulaganjima u posljednje dvije godine korisnicima smo omogućili najveću dostupnost mobilnog pristupa internetu u zemlji, utrostručili smo brzine i danas jedini na tržištu nudimo pristup brzinom od 263 Mbita u sekundi. Od rujna prošle godine 180 tisuća naših korisnika fiksno-ga širokopojasnog interneta sura od dva do pet puta brže. Planiramo zadržati razinu ulaganja u mreže novih generacija kako bismo povećali kvalitetu upotrebe širokopojasnog interneta, omogućili vrhunski doživljaj najboljeg TV sadržaja te ostali najbolji partner za poslovna informatička i komunikacijska rješenja.

Korisnici su u fokusu svega što radimo, a rast smo zacrtali u nekoliko smjerova: uz osnovno poslovanje naši su prioriteti digitalna područja, ICT i iskorak u regiji. Godinu smo započeli velikom akvizicijom Crnogorskog telekoma u vrijednosti od 123,5 milijuna eura. To što smo prvi put zakoračili na drugo tržište, prekretnica je koja Hrvatski Telekom pozicionira kao regionalnoga telekomunikacijskog lidera. Akvizicija će omogućiti izlazak na crnogorsko tržište HT-u, dobavljačima HT-a te drugim tvrtkama iz HT grupe, čime se stvaraju pretpostavke i promiče izvoz hrvatske robe i usluga u Crnu Goru. Vjerujemo da je akvizicija Crnogorskog telekoma tek početak našeg iskorača u regiji. Kad je riječ o strategiji rasta, smatramo da je ICT već postao dio našega temeljnog poslovanja. Izgradili smo najmoderniji i najsigurniji podatkovni centar u ovom dijelu Europe koji je bio preduvjet za naše digitalne usluge u oblaku, koje bilježe velik rast među poslovnim korisnicima. Servisi u oblaku su budućnost.

Intenzivno ulažemo da bismo bili spremni za digitalnu budućnost koju i sami stvaramo. Dio smo DT grupe, što znači da nismo izolirani operator u nekoj maloj zemlji, nego sa svojim odjelom za inovacije i sami sudjelujemo u kreiranju te budućnosti. U nekim stvarima kao što su ‘cloud base’ servisi lider smo unutar DT grupe u kojoj HT ima važnu poziciju. Dobio je važnu ulogu u Grupi u uspostavljanju tehnoloških centara za IPTV I IMS, zbog čega je Zagreb postao centar za pružanje usluga u naprednim tehnologijama za nekoliko najvećih europskih telekoma. S takvim razvojem svojim stručnjacima omogućujemo da im radno mjesto postane cijeli svijet. Imamo vrhunski tim. Želimo najbolje ljude koji će svoje znanje, sposobnosti i entuzijazam usmjeriti u svoj, ali i tvrtkin poslovni uspjeh. Izazovi su veliki. Europsko telekomunikacijsko tržište zaostaje za Amerikom i Azijom. Dok u Americi i Aziji tržište raste, u Europi pada. Budući da je telekomunikacijska industrija kapitalno intenzivna i da smo usred tehnološke revolucije koja zahtijeva još više ulaganja, da biste ostvarili povrat ulaganja morate biti veliki. U Europi je dvjesto operatora na tržištu veličine Amerike, a ondje su četiri. Zbog toga Europa danas zaostaje u tehnološkom razvoju jer je penetracija optike u SAD-u i Aziji do 20 puta veća nego u Europi, a LTE penetracija 35 je puta veća. Sasvim je jasno: ili će se europsko telekom-tržište konsolidirati ili će američke i azijske tvrtke krenuti na njega. Trećega nema. Zato se i mi regionalno širimo. Pred nama je u ovoj godini i velik posao unapređenja korisničkog iskustva. Svjesni smo da ima prostora za napredak ako želimo biti premium tvrtka u svim segmentima. Želimo da naši korisnici budu zadovoljni svim našim uslugama i zato radimo na svemu: od izgleda računa, vremena javljanja u pozivnom centru do novih tarifa i inovativnih usluga. Svjesni smo da se od nas mnogo očekuje, što je katkad teško ispuniti. To je posao koji traje, snažno ulažemo u korisničku transformaciju. Kao i u svemu ostalome i u korisničkom servisu želimo biti najbolji u Hrvatskoj.

U zahtjevnim uvjetima poslovanja na globalnome telekomunikacijskom tržištu gotovo je nevjerovatno da u Hrvatskoj raspravljamo o mogućoj gradnji paralelnih agregacijskih mreže. Naime, HT u Hrvatskoj već sada ima razvijeno više od 90 posto agregacijske mreže koja obuhvaća 582 od 636 naselja koja su u Vladinu planu. Zar nije bolje novac koji se može povući iz europskih fondova potrošiti na nešto čega nema, na pristupnu mrežu kako bi svako kućanstvo dobilo pristup internetu? Ima li uopće dvojbe o potrebi gradnje paralelnih mreže ili ulaganja koja će što prije omogućiti internetski pristup što većem broju korisnika ako se zna da povećanjem penetracije širokopojasnog interneta za 10 posto BDP raste za 1,5 posto? Želimo li visoke stope gospodarskog rasta koje će omogućavati otvaranje novih radnih mjesta, vrijeme je da se država počne ponašati kao startup.