Brend ili, kako se sâm voli nazivati, dizajnerski kolektiv Vetements (franc. odjeća) i ove godine jesensko-zimskom kolekcijom uzburkao medije, modne i marketinške stručnjake, posebno svojim, pa, moglo bi se reći, modnim performansom na Pariškome tjednu mode. Suosnivač Vetementsa i odnedavno umjetnički direktor modnog brenda Balenciaga Demna Gvasalia pariškoj je publici predstavio novu kolekciju poigravajući se različitim stereotipima i tako naglašavajući da je moda mnogo više od prodaje odjeće, sredstvo izražavanja nečije osobnosti, stajališta i životnog stila. Gvasalia, sav fasciniran ‘društvenim uniformama’ (moda koja označava pripadnost određenim skupinama), identitetom i različitostima, tijekom organizacije pariške revije pazio je na sve detalje. Tako su, recimo, imena gostiju bila otisnuta na lažnim osobnim iskaznicama iz različitih dijelova svijeta, a odjeću je nosila vjerojatno najraznolikija ikad videna skupina modela. Svaki je predstavljao neku izmišljenu osobu ili arhetip, od metalca, pankera ili ema do šik penzionerke, njemačkog turista ili tajnice. Gvasalia ih je sa svojim timom odjenuo u stereotipne odjevne predmete, a oni su ih nosili na poseban način. Primjerice, turist je ruksak vezao oko struka, kravata modela koji je predstavljao gosta na vjenčanju bila je razdrljena, napola odvezana. Revija je, nema dvojbe, izgledala inovativno, drukčije, a publiku je posebno dojmio završni izlazak modela koji se ni po čemu nije razlikovao od svakodnevnih prizora na ulicama velegrada.
Međutim, upravo taj ulični moment izazvao je kontroverziju onog trenutka kad su se ugusila svjetla pariške revije i predstavljena se odjeća našla na policama trgovina. Naime, svaki od tih naizgled posve običnih komada, poput balonera, pankerskih poderanih kožnatih jakna ili predimenzioniranih reperskih ‘hudica’, prodaje po istoj cijeni kao i ‘haute couture’. Recimo, predimenzionirane pamučne majice s kapuljačom platit će te ne manje od tisuću dolara, a najmanje će te toliko dati i za ‘dekonstruirane’ traperice.
