Investicijski fondovi

Prošla je godina bila jako dobra za fondovske menadžere, a samim time i za njihove investitore. Ukupna imovina kojom upravljaju fondovi lani je porasla za 4,59 milijardi kuna u odnosu na prethodnu godinu i na kraju prosinca iznosila je 18,44 milijarde kuna. Ponajviše, to je posljedica skoka imovine novčanih i obvezničkih fondova.

U okolnostima niskih kamatnih stopa tijekom 2016., možemo općenito reći da su investicijski fondovi općenito bili prepoznati kao optimalan oblik ulaganja te je tržište fondova živnulo ostvarivši respektabilan rast – kaže Miroslav Jurišić, član Uprave Erste Asset Managementa. Njihovi fondovi lani su ostvarili respektabilan rast kako prinosa tako i imovine.

Prošla je godina bila pozitivna za sve klase imovine te su ulagači u pravilu ostvarili zadovoljavajuće povrate. Gotovo svi fondovi, osim nekoliko dioničkih, godinu su završili u pozitivi.

Neki dionički fondovi ostvarili su povrate veće od 20 posto, a većina je godinu završila između 10 i 20 posto prinosa. No više od prinosa govori kretanje imovine pod upravljanjem, tj. jesu li ostvareni prinosi privukli nove ulagače. Definitivni su pobjednici u toj kategoriji obveznički fondovi, čija je imovina u 2016. narasla s 1,5 na gotovo 3,9 milijardi kuna prema podacima Hanfe za studeni 2016. Takav rast imovine pokazuje znatan rast interesa investitora, koji obvezničke fondove percipiraju kao zamjenu klasičnoj bankovnoj štednji – poručuje Ivan Kurtović, predsjednik Uprave InterCapital Asset Managementa. Njihov fond InterCapital Bond u dvanaest godina rada nije imao nijednu godinu s negativnim prinosem, a u 2016. ostvario je 6,30 posto prinosa. Najveći rast prinosa su, naravno, imali dionički fondovi.

Većina dioničkih fondova u Hrvatskoj u svom portfelju ima dosta hrvatskih dionica, što je razlog zašto su prinosi tih fondova bili jako dobri. Prosječni prinosi dioničkih fondova u 2016. bio je 13 do 14 posto, što je zadovoljavajući rezultat i većina ulagača i fondovskih menadžera bila bi zadovoljna takvim prinosem u duljem roku. Možemo napomenuti da je indeks Zagrebačke burze Crobex u 2016. godini porastao za 18 posto, što je iznadprosječan povrat. Povijesni povrati s američkoga dioničkog tržišta zadnjih 100 godina govore o prosječnom povratu od oko devet posto na godinu.

Predsjednik Uprave ZB Investa Hrvoje Krstulović prošlu godinu smatra dobrom i zbog povećanja ukupne imovine fondova, a i zbog ostvarenih prinosa u gotovo svim strategijama fondova. Vrijednost dioničkih komponenata fondova (dionički i mješoviti fondovi) vrlo je dobro rasla, gdje su, usprkos volatilnosti tijekom godine pogotovo u BRIC strategijama, prinosi bili zadovoljavajući – kaže Krstulović. No dobri rezultati domaćih fondovskih industrija nisu posljedica idealnih uvjeta u Hrvatskoj, a ni svijeta. Štoviše, u vrh uzroka dobrih i loših stvari došla je geopolitika.

Globalno tržište bilo je pod utjecajem politika dviju najvećih centralnih banaka. FED je potkraj godine podigao kamatnu stopu, a ECB je najavio nastavak provedbe programa QE (otkup državnih i korporativnih obveznica) do kraja ove godine, ali uz smanjenje količine otkupa, što su investitori protumačili kao približavanje kraju ekspanzivne monetarne politike. Početak godine obilježili su padovi na dioničkim tržištima i pad globalnih obvezničkih prinosa. Približavanjem predsjedničkih izbora u Americi tržišna se neizvjesnost povećavala, pogotovo zbog upitnih FED-ovih daljnjih koraka. Pobjedom Donald Trumpa, tržište je uračunalo u cijene obveznica odlučnije restriktivne mjere i njihovi su prinosi znatno porasli.

Treba spomenuti gotovo dvoznamenkastu izvedbu sirovina (commodity), koje su rasle na krilima 30-postotnog porasta cijena nafte. Rastuće cijene energenata koje utječu na inflaciju te zdravo tržište rada uvod su u FED-ova daljnja podizanja kamatnih stopa – objašnjava Marko Hunjak, direktor Direkcije upravljanja imovinom Raiffeisen Investa. S druge strane, domaći prilike bile su pod utjecajem vrlo visoke kunske likvidnosti. Pozitivni utjecaji dolazili su i izvana kao odgovor na poboljšanje makroekonomskih prilika u zemlji te stabilizacije Vlade nakon parlamentarnih izbora. Rezultat je bio poboljšanje ‘outlooka’ zemlje od strane rejtinške agencije S&P te pad prinosa hrvatskih obveznica u odnosu na ostala referentna izdanja – kaže Hunjak.

No na međunarodnom planu prošla će godina zasigurno ostati upamćena i po Brexitu, naravno i po izboru Trumpa za američkog predsjednika te nastavku monetarnih stimulansa. Sve to, kaže Bojan Velagić, voditelj Front Officea Addiko Investa, izazvalo je znatnu volatilnost tijekom godine, ali i nove rekorde na dioničkim i obvezničkim tržištima. Novčani fondovi, osim dolarskoga novčanog fonda, nastavili su reflektirati prinose nisku razinu kamatnih stopa na tržištu, a obveznički fondovi, pogotovo oni čija je imovina većim dijelom bila izložena hrvatskim državnim obveznicama, ostvarili su vrlo konkurentne prinose.