HUANG

Razvoj umjetne inteligencije oslanja se na sirovu snagu Nvidijinih procesora. Tehnološki div Nvidija zaradio je titulu najbolje dionice za prošlu godinu s impresivnim rastom od 238 posto. Proizvođač grafičkih procesora (kartica) koji suvereno vlada tržištem i gotovo nema konkurenciju svoj položaj uvelike duguje viziji svojega šefa i suosnivača Jen-Hsun Huanga. Tvrtka je danas i vlasnica najboljih čipova za strojno učenje koje, jednako kao grafičke procesore, konkurencija ne uspijeva pratiti.

Ko god je pokušao pokrenuti neku ozbiljniju igru na osobnom računalu, morao je čuti za Nvidiju, proizvođača grafičkih procesora (popularno, kartica) koji suvereno vlada tržištem i gotovo nema konkurenciju, što je položaj koji uvelike duguje viziji svog šefa i suosnivača Jen-Hsun Huanga. Taj je američki poduzetnik tajvanskog podrijetla uočio golem potencijal u rudimentarnoj grafici na osobnim računalima, ali i na vrijeme počeo bacati lovu u razvoj procesora za umjetnu inteligenciju. Nvidijini impresivni rezultati posljedica su toga. Jedini preostali konkurent AMD (za koji je Huang svojedobno radio) drži samo oko 30 posto tržišta, a ostatak pripada Nvidiji (ostali proizvođači pojavljuju se u decimalama). Zahvaljujući tomu američka je tvrtka uvjerljivo najbolja dionica prošle godine na indeksu S&P500, daleko ispred drugih. Tehnološki div koji pogoni grafiku većine računala na svijetu ujedno je glavni dobavljač tvrtkama koje razvijaju umjetnu inteligenciju, jednu od sljedećih ‘velikih stvari’ u razvoju tehnologije. Malotko stoga u ovom trenutku vidi teška vremena u doglednoj budućnosti. Nvidia je izvrsno pozicionirana i za sljedeći tehnološki iskorak iako je i ključni izvor prihoda zapravo siguran na dulji rok.

Grafički sve zahtjevnije računalne igre u načelu ne mogu pokazati svu svoju raskoš bez Nvidijina naprednoga hardvera (zapravo, sve teže mogu funkcionirati bez Nvidijine pomoći), a konkurencija teško može uskoro ugroziti taj položaj jednostavno zato što ne proizvodi dovoljno kvalitetne kartice. Uz to, to staro tržište i dalje snažno raste, u prvih devet mjeseci prošle godine skočilo je za 35 posto, što znači da automatski nudi sve veće prihode upravo da se prstom ne makne. To vrijedi i za umjetnu inteligenciju. Nvidia je konsenzusom korisnika i industrije danas vlasnica najboljih čipova za strojno učenje koje, jednako kao grafičke procesore, konkurencija ne uspijeva pratiti. Kako objašnjava Financial Times, njezin je glavni suparnik Intel, prema iskazima analitičara, nekoliko godina iza premda je riječ o najvećem svjetskom proizvođaču čipova. Zanimljivo, Intel također nema stvarnu konkurenciju u proizvodnji računalnih procesora (CPU) i jedina je tvrtka s kojom donekle natječe AMD, vlasnik Nvidijina jedinog konkurenta Radeon Technologiesa (nekoć brend u sklopu ATI-ja koji je AMD kupio 2006.).

Dionica savršeno zrcali vrlo povoljan tržišni položaj: tijekom godine skočila je za 238 posto, daleko iznad prosjeka indeksa (500-tinjak posto tijekom proteklih pet godina), ali i drugoplansiranog Oneoka koji je zabilježio rast od 135 posto. Samo u posljednjem mjesecu velik skok od 60-ak posto donio je tvrtki dodatne 23 milijarde dolara tržišne vrijednosti. Dominantna tržišna pozicija pak odraz je stalna inoviranja i mudra strateškog smjera, u koje Wall Street i tržište potpuno vjeruju. U tvrtki su, naime, na vrijeme uočili prostor za novo tržište, koje je logična ekstenzija onoga što već rade. Grafički procesori projektirani su za golema opterećenja i procesiranje velikih količina podataka, a upravo je to ključna tehnička potreba strojnog učenja, pa se rješenje nudilo samo.

Huang je to vidio prije drugih, zbog čega je njegova tvrtka već godinama osjetno ispred konkurencije. Drugi dio uspjeha Nvidija duguje potezu kakav bi potegnuo Jobs, pravodobnom razvoju pratećeg softvera i shvaćanju da je za budućnost poslovanja on u najmanju ruku jednako važan kao hardver. Za razliku od grafičkih procesora tržište umjetne inteligencije još je u začetku, a neki od igrača divovi s kojima bitka u bliskoj budućnosti neće biti nimalo laka, neovisno o Nvidijinoj prednosti.

No nisu svi uvjereni u med i mlijeko iako većina financijska zasad ne vidi razloge za pretjeranu zabrinutost. ‘Hedge’-fond Citron Research na izmaku je prošle godine tvitom upozorio na mogućnost pada vrijednosti dionice zbog nekoliko razloga. U fondu inače sklonom ‘provokacijama’ upozoravaju da Nvidia uvelike raste zahvaljujući računalnim igrama i na račun konkurenta AMD-a, a ne zbog razvoja novih tržišta. Drugo, brojna konkurencija raste, za ovu godinu najavljuje nove proizvode i ima u nekim slučajevima bolju logističku poziciju koja joj omogućuje jeftinije proizvode uz još visoku maržu (Intel). Za Citron problem je i intelektualno vlasništvo kojem konkurent Intel ima pristup na temelju ugovora koji istječe, a sve zajedno moglo bi srušiti vrijednost dionice za nekih 20 posto, na 90 dolara. Valja napomenuti, doduše, da je Andrew Left, Citronov šef, poznat po bombastičnim izjavama koje sruše vrijednost dionice, što njemu obično odgovara jer ih ‘sorta’ (short selling, klađenje na pad vrijednosti dionice). Dionica je nakon njegova tvita blago pala, ali ubrzo je nadoknadila gubitak. Bez obzira na Leftovu naviku negativnih objava o tvrtkama njegovih uvidi nisu nužno netočni, mnogo tvrtki koje je tako napao zaista je poslije imalo problema nevezanih s njegovom objavom. Ipak, s Nvidijom se stvar čini navučenom; šire gledano, riječ je o tvrtki u vrlo dobroj situaciji i s vrlo dobrom perspektivom, a konkurencija i eventualni nepovoljni uvjeti ionako su uvijek dio poslovanja. Ova godina nema razloga biti posebno teža od prošle u tom smislu.

Unatoč širenju fokusa na nova tržišta koja će definirati novo vrijeme, Nvidia još više od pola svojih pet milijardi dolara godišnjih prihoda ostvaruje na grafičkim procesorima, odnosno na osnovnom poslovanju. Za razliku od tolikih drugih tehnoloških trendova tvrtka ima sreću biti rodonačelnica tržišta koje teško da će ubrzo nestati, baš naprotiv. Računalne igre nastavljaju rasti dvoznamenkastim postocima i ulaze u sasvim novu fazu razvoja – profesionalizaciju. Ono što je počelo kao neobavezna razbibriga, posljednjih se godina razvilo u pravi sport koji privlači profesionalne timove, tisuće gledatelja i izdašne sponzorske ugovore. U takvim uvjetima nema straha za osnovno poslovanje tvrtke koja je stvorena kako bi omogućila najbolje igračko iskustvo. Usporedno sa širim razvojem tehnoloških mogućnosti sve impresivniji grafički procesori postali su ključan element u nezasitnoj potrebi igrača diljem svijeta za što realnijim i obuhvatnim iskustvom igranja. Već bi to bilo dovoljno za sasvim mirnu blisku budućnost neke tvrtke, ali još veće financijske mogućnosti u uspješnu su ulasku na nova tržišta kao što su virtualna stvarnost i umjetna inteligencija. Nvidia je sa svojim moćnim procesorima logičan izbor za sve druge titane tehnološke industrije koji se natiskuju u području strojnog učenja, pa tako popis predanih kulijenata koji gutaju njezine procesore uključuje Facebook, Microsoft, Google, Amazon… Svaka tvrtka, od najvećih do startupova, koja se bavi umjetnom inteligencijom (a raspon namjena već je sada velik) i virtualnom stvarnošću oslanja se na srovo snagu Nvidijinih procesora. To je ujedno najvažniji povod obožavanju Wall Streeta. Financijašima je jasno da, najjednostavnije rečeno, Nvidia zasad pogoni budućnost.

Kad ima novca, ima i mnogo ljubavi, pa je Nvidia na vrhu popisa najpoštenijih tvrtki (Just 100) zahvaljujući tretmanu zaposlenika, kljenata i ulagača. Visoko je ocijenjena u kategoriji plaća i pogodnosti za radnike, kvaliteti proizvoda i učinku na okoliš, a popularnost joj daje i posvećenost povećanju broja žena i pripadnika manjina na ključnim inženjerskim poslovima. Teško joj je, dakle, naći opipljiv nedostatak; podjednako je milijena ulagača, kljenata i zaposlenika, izvršno strateški vođena i trenutačno tržišno fantastično pozicionirana. Jamstava, naravno, nema. Jedna pogrešna procjena dovoljna je da je preuzme konkurencija i činjenica je da se bitka za umjetnu inteligenciju tek zahvata. S druge strane, Nvidia ono što je ‘ispod haube’ kreira bolje nego što bi pojedine tehnološke tvrtke to same napravile i u tome zasad ima samo jednoga pravog konkurenta, Intel.

Nvidiju su, naravno, pokrenula tri klinca, ali ne u garaži, nego u restoranu ‘fast fooda’ Denny’s (poznata američka franšiza, poput McDonald’sa). Za pojmove tehnološke industrije pradavne 1993. Chris Malachowsky (u mirovini, ali ne nasvim), Curtis Priem (napustio tvrtku 2003.) i Huang odlučili su pokrenuti tvrtku posvećenu proizvodnji vrhunskih čipova za igranje računalnih igara. Dvije godine poslije svijet je dobio prvi Nvidijin proizvod maštovita naziva NV1, ali uspjeh nije bio onakav kakvom su se nadali osnivači. Štoviše, tvrtka je bila pred bankrotom prije nego što je uopće stigla prodisati. Ipak, 1997. predstavili su grafički procesor Riva128 koji će prodati u milijun primjeraka u prva četiri mjesece i proslaviti Nvidiju (bio je 400 posto brži od svih ostalih procesora). Početak novog stoljeća donosi veliki ugovor s Microsoftom koji je Nvidiju angažirao za razvoj grafike na igračoj konzoli Xbox, a do 2002. bio je isporučen stomilijuntini procesor, časopis Fortune proglasio ju je tvrtkom koja najbrže raste u SAD-u i postala je nezaobilazna u razvoju procesora za grafiku, ali i umjetnu inteligenciju.