Reforma burze rada MINISTAR ĆORIĆ PRIPREMA OŠTRIJE MJERE ZA NEZAPOSLENE

Promjene u Zavodu za zapošljavanje neizbježne su jer poslodavci u državi s više od 230 tisuća nezaposlenih ne mogu naći odgovarajuće zaposlenike. HDZ priprema radikalnije mjere prema nezaposlenima, a Most predlaže da se plaće u HZZ-u vežu uz broj nezaposlenih kojima je pronađen posao.

Evidencije nezaposlenih nedovoljno su pouzdane. Nemoguće je da je u Hrvatskoj više od 230.000 nezaposlenih, a da poslodavci ne mogu naći radnika jer svi ti ljudi nisu raspoloživi za rad. Tu diskrepanciju treba pod hitno riješiti, pa makar i pod cijenu masovnog brisanja s evidencije. Osim toga, treba revidirati i sustav naknada za nezaposlene te osmisli nove mjere za poticanje zapošljavanja. I najvažnije – reorganizirati Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). A sve se to očekuje u ovoj godini. Veliki je to zadatak za Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, koje planira ove godine u proceduru poslati čak tri zakonska prijedloga koja bi napokon trebala iz temelja prodrmati cijeli sustav tržišta rada.

Premda iz Ministarstva informacije ne cure ni na kapaljku, slagalica se može složiti već iz Prijedloga plana propisa koji je usvojila i Vlada. A prema njemu, u drugom tromjesečju ove godine planira se u proceduru prvo poslati izmjene Zakona o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima. Prema njemu, nezaposleni koji već imaju različite izvore prihoda koji su evidentirani u Poreznoj upravi, primjerice od renti ili drugih oblika rada na crno, primat će manje naknade ili će, ovisno o visini prihoda, u potpunosti izgubiti pravo na nju. Potpuno novi Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti donijet će nova pravila za nezaposlene, a vrlo vjerojatno i neku novu formulaciju izračuna naknada, kao i novu reorganizaciju HZZ-a. S evidencije će se brisati oni koji posao ne traže niti žele. A pogotovo oni koji su Hrvatsku napustili i otišli u inozemstvo. A novosti bi moglo biti i za zaposlene u HZZ-u, zbog vrlo izgledne reorganizacije rada. Mjere kojima se koriste nezaposleni i poslodavci presložit će izmjene Zakona o poticanju zapošljavanja i napisati neka nova pravila ponašanja na tržištu rada. U Ministarstvu su samo kratko odgovorili da su u tijeku sastanci radnih skupina za izradu zakona na kojima se prikupljaju i usklađuju mišljenja i prijedlozi nadležnih tijela, kao i socijalnih partnera. Istovremeno, kažu, u završnoj je fazi i revidiranje Mjera aktivne politike zapošljavanja zbog kojih će ti zakoni doživjeti svoje izmjene, o čemu će javnost biti pravodobno informirana.

Stvaranje radnih mjesta bio je i glavni cilj HDZ-ova izbornog programa pa se tako uoči izbora licitiralo sa 180.000 novih radnih mjesta do kraja mandata te sa stopom od 8,5 posto nezaposlenih do kraja 2020. (u studenome je bila 14,4 posto). HDZ se tako u svom predizbornom programu zalagao za aktivnu politiku zapošljavanja, konkretnije za uvođenje ‘in-work’ naknada za nezaposlene. Prema toj logici svi koji ostvaruju bilo kakav dohodak moći će zadržati naknadu ovisno o ostvarenoj visini dohotka. Treba podsjetiti i da se HDZ obvezao da će se poslodavce osloboditi plaćanja doprinosa na plaću za zapošljavanje mladih od 35 godina na rok od pet godina te da će redefinirati mjeru stručnog osposobljavanja za rad i proširiti je na osobe sa završenom srednjom školom. Most je bio konkretniji, ali i mnogo radikalniji. Zalagao se da se postojeće agencije i zavodi za zapošljavanje reformiraju. Učinak svake od tih institucija na tržištu rada mora se, prema Mostovom programu, mjeriti direktnim brojem nezaposlenih koji su zaposleni posredovanjem bilo koje od tih institucija. Agencije i zavodi za zapošljavanje moraju prestati biti tek mjesto evidentiranja nezaposlenih. Plaće zaposlenika u tim institucijama moraju se vezati uz broj nezaposlenih kojima je pronađen posao u svakom od konkretnih područnih ureda. Ako neka agencija ili zavod za zapošljavanje ne ostvaruju mjere koje se od njih traže potrebno je smijeniti ravnatelja, šefove odsjeka i tako prema nižim razinama ili čak, ako je potrebno, preseliti zaposlenike u neki drugi područni ured izvan mjesta prebivališta. Od čega se odustalo u pregovorima o sastavljanju Vlade, koja je strana bila popustljivija, vidjet će se ove godine.

A da su nova pravila na tržištu rada prijeko potrebna, posebice unutar HZZ-a, misle i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, gdje primjećuju da su strukturne anomalije uočljivije nego ikad. Kako objašnjava Anny Brusić, direktorica HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika, relativno je mnogo nezaposlenih na Zavodu, u ovom trenutku 243.206, a istodobno poslodavci ne mogu naći adekvatnu radnu snagu.

Prema njezinim riječima, evidencije nezaposlenih nedovoljno su pouzdane. Naime, među nezaposlenima na Zavodu nalazi se i mnogo osoba koje ne traže ili ne mogu prihvatiti posao, iz objektivnih ili subjektivnih razloga. Ukazuje na to i činjenica da se mnogo ljudi koje Zavod uputi poslodavcima radi mogućeg zapošljavanja uopće ne pojavi na razgovoru.

• HUP je zatražio od članica da šalju informacije o takvim situacijama kako bi se pokušalo uvesti reda u evidencije i s popisa izbrisalo sve one koji posao ne traže. Danas se procjenjuje da je među više od 200.000 nezaposlenih možda čak 100.000 osoba koje nisu zapošljive i neće moći prihvatiti posao, ali su evidentirane kao raspoložive za rad – ističe Brusić.

Slično promišljaju i u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Potrebne su promjene u radu Zavoda, a prioritet je utvrđivanje stvarnog stanja nezaposlenosti u Hrvatskoj te uvid u stvarnu kvalitetu i raspoloživost radnika na tržištu rada.

• Postavlja se pitanje kvalitete evidentiranja i praćenja osoba koje se nalaze u evidencijama – komentirali su u Komori. U HGK kažu da je već sad postavljen dobar zakonodavni okvir za rad HZZ-a, ali ključno je pitanje, prema njima, kako se i koliko pojedine od brojnih funkcija HZZ-a provode i kakva je njihova stvarna učinkovitost za sve njegove ‘klijente’ – državu, nezaposlene i za poslodavce. A poslodavci traže vrlo konkretnog saveznika u Zavodu. HZZ bi tako, predlažu u Komori, trebao više osluškivati njihove potrebe, za što nije dovoljna samo, iako je hvalevrijedna, anketa poslodavaca pa bi uz individualiziran pristup nezaposlenima trebalo itekako individualizirati i pristup poslodavcima. Komora tako od HZZ-a očekuje prepoznavanje specifičnih potreba poslodavaca te velik doprinos u zadržavanju ljudi u zaposlenosti povećanjem prilagodljivosti ne samo radnika već i poduzeća, naročito malih.

Da ni Vladi nije još sasvim jasno što s HZZ-om napraviti vidi se i u tome da Zavodom od travnja prošle godine upravlja v.d. ravnatelj Ante Lončar, koji je trebao na tom poslu ostati do završetka javnog natječaja za imenovanje novog ravnatelja. A taj javni natječaj ni osam mjeseci kasnije nije raspisan.

Potreba za napretkom i daljnjim razvojem uvijek postoji, priznaju i u HZZ-u. Osluškujući potrebe svojih korisnika te iz vlastitog iskustva, kažu, prepoznali su da je potrebno pojednostaviti procedure u radu s korisnicima, posebice u području mjera aktivne politike zapošljavanja. Također je bitno raditi na modernizaciji usluga u svrhu prilagodbe za digitalno tržište rada, jačati kapacitete za poticanje razvoja tržišta rada, povećanja ponude i potražnje radne snage i potrebnih vještina zaposlenika – odgovorili su na naš upit.

Utvrdivanje stvarnog stanja nezaposlenosti u Hrvatskoj i uvid u stvarnu kvalitetu i raspoloživost nezaposlenih ključni je zadatak Zavoda koji, bez sumnje, treba dobro prodrmati. No čak ni ta institucija nije svemoguća u pronalasku radnih mjesta za sve kojima je otvoreno tržište EU. Tamo su bolje plaće i neki drugi uvjeti života. A taj problem neće se moći riješiti izmjenama svega tri zakonska rješenja.