Hrvatska među vodećim zemljama Europske unije prema rastu izvoza i uvoza

Iako je hrvatski izvoz u prvih 11 mjeseci prošle godine rastao za četiri posto, a izvoz Europske unije u cjelini pao za tri posto, manju vrijednost izvoza u to su vrijeme imale samo četiri zemlje.

Prva procjena vrijednosti robe izvezene iz Europske unije u studenome prošle godine, koju je u ponedjeljak objavio Eurostat, govori da je u tome mjesecu rast izvoza EU bio pet posto u odnosu na isti mjesec godinu prije. Tako je ublažen njegov kumulativni godišnji pad koji je u prvih 11 mjeseci iznosio tri posto.

Prema stopi rasta izvoza zemalja EU u 11 lanjskih mjeseci Hrvatska se s rastom od četiri posto ubraja među najuspješnije. Jednako je rasla Irska, a bolje od toga samo Rumunjska (5 posto) i Malta (18 posto). No u apsolutnim je iznosima Hrvatska s 11,2 milijarde eura izvoza na začelju. Manji izvoz od našega imaju samo Latvija, Estonija, Malta i Cipar. Također, Hrvatska u izvozu jako zaostaje za susjednim zemljama s kojima se ima smisla uspoređivati. Primjerice, Slovenija je za to vrijeme ostvarila izvoz od 27,3 milijarde eura, Mađarska 84,9 milijardi, Slovačka 64,6 milijardi, a Češka od 135,6 milijardi eura.

Najvažniji uzrok pada izvoza EU u prošloj godini jest pad cijena energije, zbog čega se izvoz energenata iz EU lani smanjio za 16 posto. Manja je bila i vrijednost izvoza strojeva, uređaja i vozila (dva posto), što je, inače, skupina proizvoda koja čini više od 40 posto ukupnog izvoza EU. Analitičari kažu da i tu uzrok pada treba tražiti u smanjenju globalnih cijena i blagom usporavanju rasta kineske ekonomije, nakon SAD-a najvećega kupca europskih proizvoda. Među glavnim skupinama proizvoda izvoz EU lani je u 11 mjeseci rastao samo u skupini hrane i pića (tri posto).

Niža cijena energenata nego prethodne godine utjecala je i na europski uvoz koji je za to vrijeme na razini EU bio dva posto manji nego u 2015. Uvoz je za to vrijeme povećao devet članica EU, pri čemu je Hrvatska s rastom uvoza od četiri posto bila među vodećima.