Tema tjedna

Li došlo vrijeme za ulaganje u digitalno izdavaštvo u Hrvatskoj? Podaci upućuju na to. Hrvatska bilježi snažan rast online oglašavanja, pa iako je godišnji kolač od 22 milijuna eura još uvijek malen, istraživanje korištenja medijima pokazuje da su građani i kod nas prihvatili internet kao dominantan medij kojem konkurira samo televizija, ali tek u večernjim satima. Otisnute novine i dalje su utjecajne i nose svojevrstan prestiž, ali za razliku od medijskog sadržaja distribuiranog online, novine treba kupiti. A zašto bi itko želio ulagati u proizvodnju nečega što korisnika ništa ne stoji? Medijski sadržaj na internetu samo je naizgled besplatan. Oglašivač ga plaća novcem, a korisnik pozornošću, vremenom provedenim na internetskoj stranici izdavača. Prema istraživanju AdEx Benchmark – European online advertising expenditure, u 2015. godini digitalno oglašavanje u Europi naraslo je na čak 36,4 milijarde eura te je prvi put prešlo televizijsko oglašavanje, koje je zastalo na 33,3 milijarde eura. Hrvatski kolač, velik 22 milijuna eura, u odnosu na europski čini se zanemariv. Svejedno, domaće online oglašavanje raste stopom od 18,2 posto na godinu, što je Hrvatsku uvelo u top 10 najbrže rastućih zemalja na europskom tržištu, premda je domaća potrošnja na online per capita mizernih 5,2 eura.

Vrlo je nezahvalno govoriti o plafonu za područje koje se razvija rapidnom brzinom. Najbolje godine tek dolaze i uporaba digitalnih medija jako će rasti. Internet je pretekao tradicionalne medije, a globalno se procjenjuje da će do 2030. godine između 80 i 90 posto ukupne medijske konzumacije biti digitalno – rekao nam je Boris Trupčević, direktor Styrije za Hrvatsku. U strukturi troškova online izdavača rad je postao pretežit trošak, znatno veći nego kod ‘starih’ medija, a kod spretnih izdavača može iznositi i više od 80 posto. Tehnološki napredak učinio je mnogo toga besplatnim ili jako jeftinim u proizvodnji i distribuciji medijskog sadržaja putem interneta, pa je u konačnici i pošteno da krajnji proizvod ne nosi korisniku dodatni trošak osim kupnje vlastitog uređaja koji upotrebljava i za druge namjene.

U Hrvatskoj nema velike naplate sadržaja na portalima, što znači da je poslovni model svih portalu u Hrvatskoj oglasni. Temeljni prihodi su od oglasa, a glavne grupe troškova su osoblje, tehnologija i razvoj, distribucija i marketing. Dakle nema više velikih troškova papira, tiskanja i distribucije, kao ni redakcijskih troškova pripreme za tiskanje koje ima print. Prihodi na vlastitim destinacijama, vlastitim stranicama, ostvaruju se od ‘display’-oglašavanja, oglasnih mreža i projekata za klijente, u što ulazi i nativno oglašavanje. O prihodima od distribuiranog sadržaja rano je govoriti – objasnio je Tomislav Wruss, direktor izdavaštva u Hanza Mediji, izdavaču Jutarnjeg lista.

S druge strane, postoje i mediji kojima oglasi nisu izvor prihoda. Riječ je o malim neprofitnim medijima koji preživljavaju od potpora države i lokalne samouprave. Takve medije može se pokrenuti s nekoliko tisuća kuna ulaganja, ali plaćanje proizvedenog sadržaja ovisi o nepovratnim potporama. Struktura naših prihoda dosad je bila vrlo jednostavna, a tijekom vremena postaje sve jednostavnija. Hoću reći: prihoda je sve manje. Velik dio naših prihoda bile su potpore Ministarstva kulture i Agencije za elektroničke medije. Kako ne bi bilo zabune, riječ je bila o potporama koje su bile jedva dostatne za godišnje troškove vrlo niskih honorara za nas, odnosno u prosjeku pet do sedam stalnih djelatnika. Od početka smo tzv. neprofitni medij i na istoj platformi ćemo nastojati i ostati – rekao nam je Goran Šimac iz šibenske udruge Tris, koja izdaje istoimeni portal. Neprofitnim medijima internet je dom, a starim medijima promjena orijentacije uvjetovana je nužnošću prilagodbe novim okolnostima u poslovnom okružju. I premda su potonji u najboljoj poziciji, Hrvatska ima i te kako važnih profitnih medija ‘rođenih’ na internetu. Možda su najpoznatiji net.hr i index.hr, a ima i novih projekata kao što je telegram.hr. ‘Rođeni’ na internetu nemaju oslonac u matičnim kućama koje se dugo bave medijskim poslom, knjigovodstveno i financijski. Ali to im je možda i prednost, jer nisu opterećeni proizvodnjom klasičnog sadržaja, već se mogu u potpunosti posvetiti online izdanjima i distribuciji.