Hrvatska lutrija

Imenovana političkim dekretom, nakon natječaja ili odlukom headhuntera, nova menadžerska ekipa u većini državnih tvrtki ostat će u neizvjesnom položaju jer većina ih ne zna što treba raditi, odnosno što se od njih očekuje. Problem je u tome što to ne zna ni vlasnica, odnosno država.

S obzirom na to da smo u 2016. godini imali tri vlade, nije nelogično ni to da su neke tvrtke u državnom vlasništvu imale tri uprave. Tako je u Narodnim novinama prvo bila Uprava na čelu s Davorom Čovićem, koji je na tu poziciju zasjedio u kolovozu 2014., a otišao potkraj rujna 2016. U istom je razdoblju Svebor Marion bio član Uprave, da bi lani postao predsjednik Uprave, s dvojicom novih kolega – Vitomirovom Šimićem i Nikicom Pažinom. A sad je Vlada donijela odluku kojom opoziva Marion, a ostala dva člana Uprave ostaju, barem idućih šest mjeseci. Dakle, u pet mjeseci – tri uprave.

U ostalim tvrtkama nije bilo toliko mnogo promjena, ali ih je bilo. I bit će ih i dalje. Naime, Vlada je početkom godine preporučila nove ljude u nadzorne odbore i uprave strateški važnih društava. I to na rok od šest mjeseci. A nakon toga, kako nam kažu iz Ministarstva državne imovine, provodi se javni natječaj.

Odabir kandidata za članove i predsjednike uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku provest će se na prijedlog nadležnog ministarstva, uza suglasnost Ministarstva državne imovine, a putem javnog natječaja – kažu nam iz tog ministarstva. Zasad ne postoji namjera da se mijenjaju pravila igre pri odabiru tih kadrova. Dakle, i dalje je na snazi model koji je na kraju mandata donijela Milanovićeva vlada – javni natječaj ili headhunting agencija, uz uvjet petogodišnjeg ili desetogodišnjeg rukovodećeg iskustva.

Sadašnja pravila kažu da ako se koristi uslugama specijalizirane agencije i u obzir dolaze kandidati koje je ona predložila, koja načinu odluku donosi Povjerenstvo Vlade za upravljanje strateškim trgovačkim društvima. Dakle, u ovom slučaju može se dogoditi da Povjerenstvo kaže da nije zadovoljno kandidatima. I što onda? Opet javni natječaj ili izravno Vlada imenuje osobu? Budući da postoje dvije mogućnosti odabira (javni natječaj ili headhunting agencija), lako se može dogoditi da vladajući pokušaju izigrati pravila koja još uvijek nisu dovoljno precizna. Most kaže kako želi da javni natječaj ostane model odabira čelnih ljudi kompanija i da je cilj odabir stručnih kadrova, a HDZ se još ne izjašnjava u vezi s time.

Uglavnom, pravila bi trebalo precizirati, ali najvažnije bi bilo da odluku donose stručne osobe/neovisno tijelo koji će procijeniti je li predložena uprava najbolje rješenje za tvrtku bez obzira na člansku iskaznicu ili političke preferencije. Hoće li se to mijenjati, iz Ministarstva državne imovine nisu htjeli reći, samo poručuju da su trenutačna pravila na snazi, a što će biti za godinu, dvije, to nitko ne zna.

Bez obzira na sve, treba i novim čelnicima dati priliku, pogotovo ako imaju dobar plan i pogotovo jer su preuzeli rizik da budu samo privremeno na čelu tvrtke, a da ne znaju (ili barem ne bi trebali znati) što će biti nakon toga. No postavlja se pitanje kakvo je stanje u tvrtkama kojima dolaze na čelo. U nekima su poslovni rezultati dobri, prihodi rastu, šire se na tržištu, a kod drugih je i dalje borba za preživljavanje.

U Hrvatskoj Lutriji se, primjerice, obaraju rekordi. Nakon rekordne 2015. godine, 2016. godina za HL je bila još uspješnija, kažu u njemu. Prema preliminarnim rezultatima, s obzirom na to da su knjiženja još u tijeku, ostvareno je 500,2 milijuna kuna prihoda ili pet posto više nego u 2015. godini. Bruto dobit iznosi 60,7 milijuna kuna ili 45 posto više nego u 2015. godini. Hrvatska Lutrija nema kreditnih zaduženja te investicije financira iz tekućeg poslovanja, a cjelokupna dobit je sukladno Zakonu o igrama na sreću prihod državnog proračuna – poručuju iz Hrvatske Lutrije.

Prema prijedlogu Vlade, opoziva se cijela Uprava na čelu s Danijelom Ferićem, a na čelo HL-a na šest mjeseci trebao bi doći Mario Musa, koji je direktor Sektora prodaje, a prije toga bio je član Uprave HŽ-a Putničkog prijevoza. U solidnom financijskom stanju je i APIS IT. Iako je ta tvrtka već godinama usred političke borbe dviju najvećih stranaka, ali i Grada Zagreba kao suvlasnika, novi predloženi čelnik, dosadašnji šef procesa korporativne sigurnosti APIS IT-a Vlado Rendulić vjeruje da će vratiti povjerenje u tvrtku.

Bez kalkulacije prihvatio sam rizik imenovanja na šest mjeseci. Naime, svi znamo da je na ono što predstavlja APIS IT, na sve znanje, iskustvo i uspjehe ovih vrijednih ljudi pala određena neposlovna sjena, ali momentom i prilika da mogu utjecati na procese koji će vratiti povjerenje u ovu tvrtku i njezine zaposlenike – sada je i ovdje – tu nema prostora za kalkulacije! – odlučan je Rendulić. Ističe kako je APIS IT, ne samo za hrvatske pojmove, velika tvrtka s dugogodišnjom tradicijom čije se temeljne vrijednosti ne mijenjaju da tako kažemo – sezonski.

Od osnutka tvrtke u fokusu su bili i bit će zaposlenici i njihova ekspertiza, iskustva, znanja i tehnologije. U protekle dvije godine upoznao sam ovdje sjajne stručnjake i ljude koji su tijekom proteklih desetljeća radili na kapitalnim projektima uvođenja JMBG-a, podizanja poreznog i carinskog sustava, osmišljavanja sustava OIB-a i fiskalizacije, sustava eGrađani i mnogih drugih, uključujući i vrlo složene međunarodne projekte kao što je podrška informacijskom sustavu Olimpijskih igara – kaže Rendulić.

Naglašava da, kako to obično biva, u svim tim ogromnim projektima ponekad tehnologije u sjenu bace upravo ljude, pa će, upravo zato, fokus nove uprave biti vraćanje supremacije ljudi nad tehnologijom. Promjene su i u HP – Hrvatskoj pošti, na čije čelo dolazi Ivan Ćulo, a odlazi Josip Udiljak. Ćulo je u HP-u zaposlen od 1997. godine, a prošao je sve procese – od operatera poštanskog prometa do izvršnog direktora Uprave koji vodi Diviziju pošta.

S obzirom na to da je mandat prošloj Upravi Hrvatske pošte istekao u travnju 2016., privremeno je od tog razdoblja imenovan Josip Udiljak kao član Uprave. Što se Uprave u ovom trenutku tiče, to je i dalje Udiljak. Odluku o imenovanju provodi Nadzorni odbor. Budući da odluka još nije provedena, ne možemo još govoriti o aktualnim ciljevima i rokovima njihova ostvarenja. To ćemo moći tek nakon potvrde i službene Strategije Uprave Društva – kažu iz Pošte.

Čini se da novi čelnici spomenutih tvrtki, barem što se financija tiče, ne bi trebali imati previše muka. Barem ne kao novi čelnik Petrokemije. Đuro Popijač, nekadašnji ministar gospodarstva u Vladi Jadranke Kosor, prema odluci Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), trebao bi voditi Petrokemiju, a sadašnji čelnik Nenad Zečević navodno bi trebao ostati u Upravi. Iako to još uvijek nije službeno, budući da te odluke još nisu potpisane, Popijač se već pripremio za te izazove izjavljajući kako će učiniti sve da Petrokemija stane na zdrave noge.

Iz kutinske kompanije kažu nam da još uvijek ne mogu službeno komentirati rezultate za 2016., budući da će rezultate poslovanja objaviti do kraja veljače. No, pregledavajući izvještaje za devet mjeseci 2016., slika kutinske kompanije je sljedeća: ukupni prihod iznosio je 1,44 milijarde kuna (25 posto manje nego u isto vrijeme 2015.), ukupni rashod bio je 1,47 milijardi kuna (26 posto manji), a devetomjesečni gubitak iznosio je 30,8 milijuna kuna (42 posto manji nego godinu prije).

U svim tim promjenama i imenovanjima, Vlada je odlučila promijeniti i članove Nadzornog odbora Podravke. Iako ta tvrtka više de facto nije državna, budući da mirovinski fondovi imaju 50 posto vlasništva, ipak država neće olako odustati. Od trenutačna tri člana NO-a koja dolaze iz ‘državne kvote’, vladajući žele četiri. To nikako ne odgovara mirovinskim fondovima jer u tom slučaju država ima kontrolu nad imenovanjem Uprave, a samim time i nad tvrtkom.

Iz krugova mirovinaca saznajemo da će se boriti na sve načine da zaštite svoje ulaganje i Podravku kao takvu. Nemaju previše manevarskog prostora, ali upozoravaju kako sve što se učini treba napraviti za dobrobit tvrtke. Neka dolaze novi ljudi, nemamo problem s time, samo da su bolji od trenutačnih, a ne da se postavljaju isključivo politički – kaže nam naš sugovornik koji je jako dobro upoznat sa situacijom.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), na čije bi čelo na šest mjeseci trebala doći Tamara Perko, iako još nije predložen drugi član Uprave, tijekom 2016. podržala je 2582 projekta hrvatskih gospodarstvenika s ukupnim iznosom od 11,3 milijarde kuna. Odobreno je 2328 kredita ukupne vrijednosti 8,7 milijardi kuna, od čega se 77 posto sredstva odnosilo na financiranje investicija.

HBOR je tijekom 2016. poslovao uspješno te se i u 2017. očekuje nastavak pozitivnih trendova, a strateške odrednice banke i u idućem će razdoblju biti nastavak pružanja podrške malom i srednjem poduzetništvu, poticanju izvoza i aktivnom sudjelovanju u provedbi financijskih instrumenta – poručuju iz razvojne banke.

Promatraju li se sva imenovanja i kadroviranje u tvrtkama, pobornici osnivanja državnog holdinga bili bi u pravu jer bi u takvoj jednoj organizaciji, barem u teoriji, sve državne tvrtke dobile profesionalne menadžere. No, s holdingom ili bez njega, imenovana političkim dekretom, nakon natječaja ili odlukom headhuntera, nova menadžerska ekipa u većini državnih tvrtki ostat će u neizvjesnom položaju jer većina od njih ne zna što treba raditi, odnosno što se od njih očekuje. Problem je u tome što to ne zna ni vlasnik, odnosno država.