Glavni akteri

Međimurci vole vjerovati kako su rođeni poduzetnici, a ako je suditi po broju poslovnih zona i tvrtki u površinom najmanjoj hrvatskoj županiji, teško bi im bilo proturječiti. Premda je najviše moćnih tvrtki smješteno u središtu županije Čakovcu, poslovne zone niču kao gljive poslije kiše diljem Međimurja. Nepisano pravilo u koje Međimurci vjeruju jest da je jug županije orijentiran na proizvodnju i inovacije, a ‘sjevernjaci’ su ugostitelji. I dok tezi o ‘turističkom sjeveru’ u prilog ide i to što Međimurje, ponajviše zahvaljujući tome predjelu, posjeti više od 30.000 turista koji ostvare oko 110.000 noćenja na godinu te što je sjeverno Međimurje jedan od pet hrvatskih dobitnika priznanja Europske destinacije izvrsnosti (EDEN), i obrtnici i industrijska proizvodnja na sjeveru proživljavaju lijepe dane. Tako, primjerice, u najsjevernijoj općini Hrvatske, Sv. Martinu na Muri, djele više od desetak tvrtki koje zapošljavaju 500-tinjak ljudi.

U posjetu Međimurskoj županiji od gotovo nijednog poduzetnika nismo mogli čuti za privatni sektor uobičajene žalopojke ili apele upućene županu, gradskoj upravi ili mjerođavnim ministarstvima. Dapače. Zašto su Međimurci tako poduzetni? Jedni govore o blizini Austrije, čiji se utjecaj osjeti od stila dekoracije kućanstava pa do koncepta slaganja poslovnih planova. Zagovornici te teze smatraju se kao radišni, samozatajni i efikasni. Drugi vjeruju kako je riječ o ‘međimurskom jalu’. Kažu da su ljubomora i želja da se bude bolji od susjeda najbolji pokretač gospodarstva. Istina je kao i uvijek negdje u sredini, no pri traženju sugovornika za ovu scenu češće nego inače nalaželi smo na zid. Rečenica koja je otvarala vrata kod ‘sramažljivih’ poduzetnika bila je ‘vaš konkurent (susjed) je pristao govoriti’.

A što govore neumoljive brojke o županiji? U 2015. iz Međimurja je izvezeno robe i usluga vrijednih 3,99 milijardi kuna, što je povećanje od 14,8 posto u odnosu na 2014., dok je uvoz u 2015. iznosio 2,11 milijardi kuna. Više od 2500 poduzetnika zapošljavalo je 25.316 radnika i ostvarilo prihode od 12,1 milijardu kuna, pola milijuna više od rashoda. Među županijama su s najmanje nezaposlenih, a od 2010. do 2015. bilježi se porast broja poduzetnika od 4,15 posto. Premda bi se gospodarska budućnost Međimurja mogla okarakterizirati kao iznimno povoljna, što pokazuju i podaci o gospodarstvu od 2013. do 2015. kada je zabilježen rast broja poduzeća za 15 posto, broja zaposlenih kod poduzetnika za 7,2 posto, prihoda poduzetnika za 14 posto, izvoza za 10 posto i dobiti 20 posto, valja upozoriti na jedan paradoks. Dok je nezaposlenost u odnosu na ostatak Hrvatske relativno mala, a broj poduzetnika velik, plaće su niske. U 2015. Međimurci su dobivali prosječni neto od 4085 kuna, što je čak 1626 kuna, odnosno gotovo 30 posto manje od hrvatskog prosjeka. Razlog tome je u činjenici što je najviše zaposlenih u industrijama s najmanjim plaćama; tekstilnoj i preradivačkoj.

Poduzetnici preradivačke industrije (522 poduzetnika) u 2015. ostvarili su 6,5 milijardi kuna prihoda, što je činilo 54 posto ukupnog prihoda svih poduzetnika u županiji. Prihodi metalopreradivačke industrije iznosili su približno 2,5 milijardi kuna, no plaće većine radnika u tim djelatnostima daleko su ispod državnog prosjeka, pa i ispod prosjeka županije.

Tražeći okrjeput u Međimurju, shvatili smo kako se nalazimo u regiji Metssa, trgovačkog lanca koji je Međimurcima postao sinonim za šoping. Metts, koji se bavi prodajom prehrambene i tehničke robe, dio je konsolidirane grupe Čakovečkih mlinova čiji je najveći dio ničar najmoćniji Međimurac, samozatajni Stjepan Varga. Iza Varge se ne vuku nikakvi repovi ili političke afere. Privatizacija je u ovom slučaju protekla bezbolno za zaposlenike tvrtke. U Čakovečkim mlinovima Varga radi više od 45 godina, a već nekoliko desetljeća njezin je direktor. Kao konsolidirana grupa u 2015. ostvarili su vrtoglove prihode, malo veće od 1,2 milijarde kuna, uz dobit od oko 50 milijuna, a zapošljavaju više od 2000 ljudi. Kod tih brojki treba biti svjestan kako Mlinovi osim u Čakovcu imaju proizvodne pogone i u Donjem Kraljevcu i Oroslavju te trgovačke kuće na Krku, u Zadru, Donjoj Stubici i Virovitici. Tvrtka je osnovana daleke 1893., a tijekom svih tih godina surađuju s proizvođačima poljoprivrednih proizvoda iz Međimurja. Dvije trećine uroda pšenice, kukuruza i drugih sirovina otkupljuju s međimurskih oranica.

Najveći ovogodišnji Vargin projekt jest 7,7 milijuna kuna vrijedna rekonstrukcija mlinskog postrojenja, koje bi uz odgovarajuću suradnju sa strukom, vjeruju lokalci, mogao postati regionalno prepoznatljiv simbol Čakovca. Rekonstrukcija uključuje zamjenu opreme za čišćenje, mljevenje i ljuštenje žitarica te ugradnju najnovijih postrojenja za preradu pšenice i raži, a sve u svrhu povećanja preradivačkih kapaciteta za 45 posto. Trgovački lanac Metts, ako ga promatramo zasebno, tvrtka je s najvećim prihodima u županiji. Nastao je 2004. kupnjom nekretnina čakovečkog Trgocentra i pridruživanjem Veleprodaje Čakovečkih Mlinova. Taj trgovački lanac danas im 185 prodajnih mjesta u šest županija te je među deset najuspješnijih trgovačkih tvrtki u Hrvatskoj.

No najveći dobit ostvaruje LPT iz Preloga (56 milijuna kuna u 2015.), u vlasništvu američkog koncerna Legget&Platt. Neores d.o.o., osnovan 2005., moderna je i fleksibilna tvrtka, što posto izvozno orijentirana. U svoj suvremeni pogon u Murskom Središću kontinuirano uvodi nove tehnologije. Nudi proizvode i usluge visoke kvalitete i time zadovoljava najviše standarde zahtjevnoga europskog i svjetskog tržišta. Tvrtka zapošljava 220 djelatnika te bilježi kontinuirani rast poslovnih rezultata iz godine u godinu. Prema ostvarenom brutom profitu u 2015. na dvadesetom mjestu među svim tvrtkama u Međimurskoj županiji, a prema neto profitu je devetnaesta. Dugi je niz godina uspješno vode direktorica Nikica Kresta i član Uprave Stefan Kresta.

Od početaka je proizvodnja je usmjerena prema specifičnom proizvodnom asortimanu medicinskog tekstila i patentiranim bešavnim specijalnim tekstilnim proizvodima, a tvrtkin je dugoročni cilj potpuno se odmaknuti od klasičnog tekstila. Neoresovi su medicinski proizvodi specijalne medicinske kompresivne čarape kao i medicinski povezi za ruke i noge. Proizvode se tehnologijom lijepljenja tekstila na specijalno patentiranim strojevima projektiranim i napravljenim isključivo za tu namjenu. Tvrtka proizvodi i bešavno donje rublje bazirano na jedinstvenoj tehnologiji SensElast, koja omogućava bešavno spajanje ekskluzivnoga ženskog rublja za svjetski poznate brendove.

Snažan naglasak Neores stavlja na osobni razvitak svakog zaposlenika potičući napredak stalnim usavršavanjem i upotrebom novih tehnologija te kreiranjem inovativnih rješenja. To je ujedno izazov za djelatnike, čime se potvrđuju kvaliteta i konkurentnost na tržištu.

Draškovcu kod Preloga prije devet mjeseci počela je s radom prva hrvatska geotermalna energana, a upravo se na istome mjestu gradi još jedna. Projekt buduće hibridne geotermalne energane AAT Geothermæe uključuje i gradnju turističko-lječilišnog kompleksa Vrt Hrvatske. U sklopu lječilišta gradit će se hoteli, apartmansko naselje, vodeni park te sportski tereni. Od Europske komisije dobili su 114 milijuna kuna nepovratnih sredstava kao inovativni koncept zatvorenog kruga, a njemački i švicarski ulagači uložili će oko 140 milijuna eura. Energana je ekološki prihvatljiva, a proizvodit će 18 megavata električne i 89 megavata toplinske energije. EK je iz programa namijenjenog financiranju inovativne klimatski prihvatljive tehnologije odlučila financirati samo 19 projekata u Europi, a ovo je jedini odobreni projekt iz Istočne i Srednje Europe te je na popisu strateških projekata Vlade Republike Hrvatske.

U Međimurju su plaće male, trgovački centri puni, a automobili novi. Tajnu otkriva jedan tamošnji poduzetnik: – Gotovo svaki Međimurac, uz redoviti posao, bavi se i nekim svojim ‘poduzetničkim’ pothvatom. Zato Međimurje, ne računajući Zagreb, ima najveću gustoću poduzetnika u Hrvatskoj – 6,39 tvrtki, zadruga i obrta po četvornom kilometru.