NAJEFIKASNIJA SLUŽBA 26 inspektora koji nadziru proračun i koncesije utjeralo 2,5 milijardi kuna

Inspektori Ministarstva financija umjesto prekršajnih prijedloga radije naplaćuju dospjela nenaplaćena potraživanja. Svaki inspektor na godinu naplati u prosjeku 23,3 milijuna kuna, pa se može zaključiti da je Sektor za financijski i proračunski nadzor najefikasnija služba u državi. Stoga ne začuđuje što se planira povećanje broja proračunskih inspektora.

Kada 30 državnih službenika, od čega su njih 26 operativci na terenu ‘utjera’ 2,5 milijardi kuna za državni proračun, podatak je to na koji nitko ne može ostati ravnodušan. Naravno, nećemo sada skladati nikome hvalospjeve i dizati ga u nebesa, ali brojke su tu. A tko su ti službenici? Zovu se inspektori proračunskog nadzora i nadzora koncesija i rađe u Sektoru za financijski i proračunski nadzor Ministarstva financija, na čijem je čelu Slavka Malenica.

Proračunski nadzor je, naime, definiran Zakonom o proračunu i s još nekoliko propisa kao što su Zakon o fiskalnoj odgovornosti. Podsetimo da Zakon o fiskalnoj odgovornosti ‘tjera’ ministre da razborito troše novac, što su i potpisali posebnom izjavom. Ti inspektori kontroliraju sve one fizičke i pravne osobe koje troše proračunski novac, dakle od ministra i svih tijela državne uprave do osnovnih škola, udrug i sindikata.

Inspektori financijskog i proračunskog nadzora od početka 2012. do kraja 2016. godine obavili su ukupno 1382 nadzora te su riješili ukupno 674 predstavke, podneska, upita i slično te su donesena 243 rješenja u postupcima proračunskog nadzora i nadzora koncesija – poručuju nam iz Ministarstva financija. U tim postupcima i nadzorima donosili su rješenja o povratu novca u državni proračun ako bi se utvrdilo da je novac korišten suprotno zakonu.

Temeljem provedenih nadzora, 124 predmeta dostavljena su na postupanje nadležnim državnim odvjetništvima, podnesena su 193 optužna prijedloga zbog prekršaja te je utvrđena obveza uplate u državni proračun u iznosu od 2,5 milijardi kuna – kažu iz Ministarstva. U postupcima nadzora rokova ispunjenja novčanih obveza inspektori su utvrđivali dospjele neplaćene obveze na određeni dan, ali nije se podnosio optužni prijedlog zbog prekršaja, jer su obveze plaćene tijekom nadzora ili temeljem naredbe.

Takvim postupanjem plaćeno je dospjelih neplaćenih obveza u iznosu od 2,57 milijardi kuna u razdoblju od 2013. do 2016. godine, čime su postignuti bolji efekti nego da su plaćane novčane kazne zbog prekršaja – kažu u Ministarstvu.

Budući da postoji popriličan popis pravnih osoba u Hrvatskoj koje, bilo da su tvrtke, zaklade, udruge, škole, fakulteti ili bilo koja druga javna tijela, ovise o proračunu i dobivaju novac iz državne blagajne, proračunski inspektori, ako ih tako kolokvijalno možemo nazvati, imaju puno ruke posla. Ili bi barem trebali imati. Njih 26 kontrolira oko 180.000 subjekata u Hrvatskoj. Već i činjenica da postoji 180.000 subjekata koji dobivaju novac iz državne blagajne sama po sebi zastrašujuća je i postavlja pitanje može li itko u Hrvatskoj bez državnog novca. Pogotovo ako imamo na umu da, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, postoji ukupno 251.000 registriranih pravnih osoba, od čega su 182.000 trgovaca društva, a 65.000 ustanove, tijela, udruge i organizacije.

Jedan od najvažnijih ciljeva Ministarstva financija je kontrola rashoda proračuna, samim time u to ulazi i kontrola kako taj novac troše oni koji ga dobivaju. Činjenica je da se u povijesti događalo da je novac ‘curio na sve strane’, da se trošilo bez neke velike kontrole.

Trenutačno je u planu da se premještajem iz drugih tijela ili iz drugih ustrojstvenih jedinica Ministarstva financija povećaju administrativni kapaciteti Sektora. Ako uzmemo za primjer da jedan inspektor ‘stoji’ 15.000 kuna na mjesec (pretpostavili smo da je to iznos njegove mjesečne bruto plaće), na godinu on Ministarstvo stoji 180.000 kuna. A ako je uspio u državni proračun vratiti 23,3 milijuna, jednostavan je zaključak koliko ‘vrijedi’. Naravno, pitanje je koliko će tih rješenja kojima se želi u proračun vratiti 2,42 milijarde kuna na kraju na kraju i biti pravomoćno.

Prema sadašnjim pravilnicima, proračunski inspektor koji tijekom nadzora primijeti radnje za koje vjeruje da su kazneno djelo, podnosi kaznenu prijavu izravno Državnom odvjetništvu. Ako primijeti prekršaj, radi prijavu za Poreznu upravu, a ako je subjekt nadzora trošio novac suprotno zakonu, nalaže povrat tog novca u proračun države. No stavimo sve brojke u kontekst. Ukupni proračun države za 2017. godinu iznosi oko 146 milijardi kuna, od čega se 121,5 milijardi odnosi isključivo na državnu blagajnu, a ostatak na izvanproračunske fondove.

Ministarstvo financija, recimo, ima ukupni proračun od 47,05 milijardi kuna (u tu brojku ulaze i Porezna i Carinska uprava te ostali izdaci države kao što su trezorski zapisi i obveznice). Ministarstvo obrane raspolaže s 4,4 milijarde kuna.