Negativni saldo

Izvoz je u studenome, prema prvoj procjeni, iznosio oko 1,14 milijardi eura. To je treći mjesec zaredom da je bio veći od 1,1 milijarde eura i ujedno najveći ikad ostvaren na mjesečnoj razini. Prijašnji je rekord, listopadski, bio 1,12 milijardi eura.

Zaredalo se nekoliko vrlo uspješnih izvoznih mjeseci. Nakon što je, prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, izvoz i u rujnu i u listopadu prošle godine premašio 1,1 milijardu eura, prva procjena za studeni govori da se to ponovilo i treći mjesec zaredom. U studenome je iznosio oko 1,14 milijardi eura, što je najviši ikada zabilježen mjesečni hrvatski izvoz, čime je srušen rekord postignut samo mjesec dana prije.

Mjesečni izvoz od milijardu i 116 milijuna eura u listopadu prošle godine, uz mjesečni uvoz u standardnim okvirima (1,6 milijardi eura), završio je i vrlo visokom pokrivenošću uvoza izvozom, koja je dosegnula 69,3 posto. Međutim, s malo manje od deset milijardi eura izvoza i malo iznad 16 milijardi eura uvoza za prvih devet mjeseci prošle godine pokrivenost uvoza izvozom u tom se razdoblju zadržala na razini na kojoj je bila i u prvih deset mjeseci pretprošle godine. Od deset najvažnijih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera sedam ih je iz Europske unije. I sa svih sedam Hrvatska ima negativan vanjskotrgovinski saldo. Kako raste izvoz na njihova tržišta, tako još brže i više raste i uvoz iz njih. Tijekom prošlogodišnjih deset mjeseci hrvatski je izvoz na tržišta zemalja EU porastao za 4,6 posto, a uvoz je porastao za 5,2 posto. Pokrivenost uvoza izvozom, kad je riječ o odnosu između Hrvatske i drugih zemalja EU, tako je na razini od 52 posto, što je za Hrvatsku iznimno nepovoljno.

Mnogo povoljniji odnos između izvoza i uvoza Hrvatska ostvaruje sa svoja preostala tri vanjskotrgovinska partnera s popisa deset najvećih, koja nisu u EU. Na prvom je mjestu BiH, na čije su tržište hrvatski izvoznici u prvih deset mjeseci prošle godine izvezli robe u vrijednosti od 919 milijuna eura, a s kojega je hrvatski uvoz iznosio točno upola manje (459 milijuna eura), pa tu imamo pokrivenost uvoza izvozom veću od poželjnih 200 posto! Tu je i Srbija, kamo je izvoz za to vrijeme iznosio 423 milijuna eura, a uvoz iz nje 399 milijuna. Napokon, najugodnije iznenađenje jest SAD. Hrvatski je izvoz na američko tržište u deset mjeseci povećan za 62 posto i dosegnuo je 351 milijun eura, a uvoz s njega rastao je prema stopi od 13 posto te je iznosio 147 milijuna eura. Pokrivenost – 238 posto!

Lanjski rast hrvatskog izvoza u SAD rezultat je velikog broja pojedinačnih aktivnosti tvrtki koje su posljednjih godina uložile velik napor kako bi izišle na to tržište. Najviše se to odnosi na tvrtke iz prehrambene industrije (Podravka, Agrokor, Badel 1862…) te farmaceutsku industriju (JGL, Pliva…), branše koje su u prošloj godini i najviše odskočile s rastom izvoza općenito. U deset mjeseci izvoz industrijskih prehrambenih proizvoda povećao se za 17 posto. Iznosio je 871 milijun eura, pa će podaci za svih dvanaest mjeseci prvi put pokazati da je izvoz hrane iz Hrvatske veći od milijarde eura na godišnjoj razini. Izvoz farmaceutskih proizvoda u deset je lanjskih mjeseci porastao za 62 posto i iznosio je 678 milijuna eura. Većina tog rasta odnosi se na veći plasman upravo na američko tržište. Treća su perjanica izvoza u prošloj godini tvrtke iz metalne, elektroindustrije i strojarske industrije. Izvoz gotovih metalnih proizvoda porastao je za 21 posto, na 783 milijuna eura, a električne opreme za 19 posto, na 712 milijuna eura. Izvoz strojeva i uređaja zadržao se na razini iz prvih deset mjeseci 2015. godine, na 718 milijuna eura.

Tvrtka Đuro Đaković Specijalna vozila, koja posluje u sastavu Đuro Đaković grupe na čijem je čelu Tomislav Mazal, i francuski naručitelj Atir Rail ugovorili su prošlog tjedna dodatne isporuke prethodno ugovorenih specijalnih vagona cisterni serije Zacns u vrijednosti od 23 milijuna kuna. Dodatne količine vagona bit će isporučene tijekom trećega kvartala ove godine. Prije toga je, u listopadu prošle godine, s istim naručiteljem potpisan ugovor vrijedan 54 milijuna kuna s rokom isporuke vagona do kraja prvoga polugodišta ove godine.

Vagoni tipa Zacns rezultat su vlastitog razvoja slavonskobrodskih tvrtki, proizvedeni su od nehrđajućih materijala uz primjenu proizvodne opreme nove generacije kojom je tvrtka u međuvremenu zaokružila proizvodne procese.