Koga najviše zahvaća rasterećenje

Osim najavljenog rasterećenja gospodarstva od 1,5 milijardi kuna Ministarstvo gospodarstva predlaže uvođenje dvaju ključnih instrumenata: SCM-a, obrasca kojim predlagatelj pokazuje koliko novi propis opterećuje poduzetnike, i SME-testa koji procjenjuje utječe li propis negativno na malo i srednje poduzetništvo.

Prema registru neporeznih davanja koji je Ministarstvo financija objavilo za 2015., poduzetnici i građani plaćaju oko 161 namet ukupne godišnje vrijednosti od 8,5 milijardi kuna. No ministarstva nisu popisala opterećenja za pružatelje profesionalnih usluga: članarine/doprinose strukovnim komorama, stručne ispite, upisnine. Europska komisija prigovara da su usluge jako opterećene velikim ulaznim troškovima za pristup tržištima reguliranih profesija. Postavlja se pitanje hoće li se upravne pristojbe tretirati kao parafiskalni namet iako su, zapravo, fiskalni. O tome ovisi hoće li ih u registru biti dvjesto ili dvostruko više. Ne budu li se popisale u tom registru, bit će u posebnome jer su također namet i ekstraporez za razne administrativne procedure.

Poduzetnici su Ministarstvo gospodarstva upozorili na neke namete koji ih guše. Najviše im smetaju komorske članarine, HRT-ova naknada za svako vozilo, šume, vode, spomenička renta, turistička zajednica… Mnogo je nameta za okoliš, poljoprivredu i promet. Problem je i sve veća naknada za obnovljive izvore energije (OIE) koju naplaćuje HROTE. Poduzetnici postavljaju pitanje: ‘Jesmo li, prema EU, zaista to dužni plaćati da bi onda država iz našeg džepa subvencionirala povlaštene proizvođače OIE-ja?’

Pozitivne ocjene obrasca i testa koju će davati Ministarstvo gospodarstva propis ostane u bunkeru dok se ne popravi. Za razliku od Ministarstva financija koje isključivo pazi na potencijalne nove i nepredviđene troškove za državni proračun, Ministarstvo gospodarstva traži ulogu nadzornika koji pazi da gospodarstvu ne budu nepotrebno i nesvrhovito nametnuti novi troškovi ili administrativne obveze te da mala i srednja poduzeća dobiju bolji tretman ne bi li se i sama razvila u veće gospodarske subjekte. Želja je Ministarstva spriječiti nebulozne i neloške propise koji nikomu ne koriste. Te dvije ideje omogućit će da propisi ne niču kao gljive poslije kiše jer će predlagatelji zakona i propisa morati jako dobro odvagnuti učinak pojedinoga propisa na gospodarstvo i društvo.

Evo primjera: postoji problem u društvu – djeca se previše traju tabletama. Kako to riješiti? Zakonodavac je donio vrlo jednostavno rješenje: pravilnik koji propisuje da se na bočice s tabletama moraju staviti sigurnosni čepovi. Problem riješen. Međutim, nekoliko godina poslije istraživanja pokažu da se djeca i dalje traju, čak više nego prije. Kako je to moguće? Što se dogodilo? A lijekovi su poskupili jer se farmaceutskoj industriji nametnuo novi trošak. Na kraju su shvatili da su se djeca najviše trovala tabletama protiv artritisa koje su nekad bile zatvorene ‘normalnim’ čepovima, a sad su bočice bile uvijek otvorene jer ih djedovi i bake nisu mogli sami otvarati zbog sigurnosnih čepova pa bi ih stalno ostavljali otvorenima. Dakle, shvatilo se da propis nije bio rješenje problema otvorene djece, nego u ovom slučaju edukacija da se lijekovi drže izvan dohvata djece i pod ključem. Zaključak je jednostavan: nije propis rješenje problema.

Inače, ova, prva runda rasterećenja uglavnom je osmišljena prema načelu ‘uzmi jednima da bi dao drugima’. Kako je riječ o parafiskalnim nametima, nije se gotovo ni zagrebo u napuhane državne troškove koje plaćaju poduzetnici, koji čekaju i fiskalno rasterećenje. Najveći ‘teret’ rasterećenja Akcijskog plana podnijet će zaštita na radu. Planira se smanjenje troškova za poduzetnike od 1,26 milijardi kuna. Bivši ministar rada Mirando Mirsić u nekoliko je navrata upozorio da se tim mjerama ukida zaštita radnika u Hrvatskoj, no u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava kažu nam da se Akcijski plan za rasterećenja gospodarstva, pa tako i u dijelu zaštite na radu, odnosi samo na pojedina administrativna rasterećenja.

Liberalizacijom tržišta profesionalnih i poslovnih usluga povećat će se konkurencija i otvoriti prostor za niže cijene uz veći izbor kvalitete. To se ponajprije odnosi na sve autoškole u Hrvatskoj. Naime, ukida se ograničenje broja novosnovanih autoškola po županiji ovisno o procjeni države, ukida se fiksna tarifa nastavnog sata u autoškoli te propisivanje starosti autobusa kao uvjet da bude upotrijebljen za pohađanje vožnje (kriterij će biti tehnička ispravnost). Autoškole su se već dignule na noge ustvrdvši da će se smanjiti kvaliteta i sigurnost prometa, a veliki igrači već lobiraju da se promjene ublaže. No podsjećamo na jedno: prije 15 godina cijena autoškole i svih ispita koji su se polagali bila je otprilike 3700 kuna (toliko je platio autor ovog teksta za predavanja, prvu pomoć, liječnički pregled i sve ispite koje je polagao). Danas se sve to plaća više od 1000 eura, a vrlo često i 10.000 kuna.

Ministarstvo gospodarstva predlaže uklanjanje minimalne fiksne tarife za izvansudske odvjetničke usluge pravnog savjetovanja i davanja mišljenja. Dakle, prema sadašnjemu stanju, minimalna je tarifa 250 kuna po satu uz najveći popust od 50 posto. Budući da se određivanje minimalne i maksimalne cijene protiv smjernice Europske unije o uslugama, moraju se ukinuti. Također se ukida ograničenja za marketing odvjetnika, koji se danas nijedne ne smiju oglašavati. Nadalje, predlaže se i 30 posto niža cijena obvezne članarine za odvjetnike. Predsjednik Odvjetničke komore, odvjetnik Robert Travaš, za Lider je izjavio kako odvjetništvo, za početak, nije gospodarska djelatnost, nego samostalna; osnovao ga je zakon, a ne osnivač, zato se na odvjetnike ne mogu primjenjivati mjere koje se odnose na široko shvaćene profesionalne usluge. Istaknuo je da neonske reklame odvjetništva ne trebaju i da se tako stranke samo dovodi u zabludu. To pro-miču neki drugi pravni sustavi i utjecaji. Strankama trebaju istinita informacija i profesionalna referencija pa bi bilo korisno da se takvi podaci mogu staviti na mrežnu stranicu. Ostalo je na štetu stranke, rekao je Travaš.

U Hrvatskoj posluje oko 400 tvrtki koje su registrirane za tehničko ispitivanje i analizu, u što se ubraja i zaštita na radu. Tvrte s kojima smo kontaktirali kažu nam da su upoznate s Akcijskim planom Ministarstva, ali da ga još nisu detaljno iščitali jer tek mora stupiti na snagu tijekom godine. Očekuju da će im prihodi iz dijela poslovanja zaštite na radu blago pasti, ali ne misle da će biti velikih poremećaja. Prema podacima koje ima Lider, ukupni je trenutačni godišnji trošak zaštite na radu za poduzetnike oko 2,9 milijardi kuna. Kad se pribroje pravilnici koji tek trebaju stupiti na snagu ove godine, dijelom zbog smjernica Europske unije, dijelom zbog internih planova, ukupni trošak penje se na 4,4 milijarde kuna. Plan je smanjiti ga za 1,26 milijardi kuna.

U dijelu sanitarnih i zdravstvenih uvjeta predlaže se smanjenje troškova za 97,5 milijuna kuna, a sadašnji je administrativni trošak 207,2 milijuna. Dvije mjere izravno će utjecati na HZJZ-ove prihode. Naime, predlaže se smanjenje učestalosti obavljanja zdravstvenih pregleda s dvaput na godinu na jedanput. Ta mjera trebala bi gospodarstvenike osloboditi troška od 83,3 milijuna kuna, a mjera smanjenja edukacije za osobe koje su u izravnu kontaktu s hranom trebala bi ih rasteretiti za 9,2 milijuna kuna. Dakle, spomenute dvije mjere poduzetnicima bi trebale osloboditi 92,5 milijuna kuna. Još nije jasno za koliko će se smanjiti HZJZ-ovi prihodi. Zasad to nije moguće precizno utvrditi, ali do kraja ožujka trebala bi se provesti detaljna analiza.