Home / Financije / SNAGA

SNAGA

U Đurinoj industrijskoj zoni danas je registrirano gotovo sto tvrtki koje – u sklopu Đuro Đaković grupe kao privatizirani dijelovi i novoosnovane tvrtke – ostvaruju ukupno više od dvije milijarde kuna prihoda i zapošljavaju oko 4200 osoba.

Ipak ima i dobrih vijesti. Ulaganja poduzetnika u dugotrajnu imovinu u porastu su. U 2015. uloženo je gotovo 700 milijuna kuna, što je gotovo 30 posto više nego godinu prije i dvostruko bolje od hrvatskog rasta. Županija na godinu u poduzetništvu ulaže oko sedam milijuna kuna i u pripremi su brojni projekti, poput Panonskog zelenog industrijskog parka kod Nove Gradiške vrijednog 190 milijuna kuna koji će financirati Europski fond za regionalni razvoj. Za navodnjavanje će se dati 71 milijun kuna, a za razvoj Luke Slavonski Brod oko 335 milijuna. U lučkom području Crodux generala Ivana Čermaka počet će graditi plinsku termoelektranu i tvornicu bioetanola za oko 450 milijuna eura. Jedna od najvećih privatnih investicija u energetiku u Hrvatskoj ostvarit će se nakon što je Crodux dobio predsjednik u 20-ak tvrtki. Kako se s projektom trebalo početi još prije tri godine, ima mišljenja da se namjerno odugovlačilo. Županiju pak na gospodarskim nogama drže tvrtke nastale nakon privatizacije meteoloskog diva Đuro Đakovića. U svojim najboljim danima, sredinom osamdesetih, Đaković je imao čak 16.000 radnika u 20-ak tvrtki.

U Đurinoj industrijskoj zoni danas je registrirano gotovo sto tvrtki koje, u sklopu grupe Đuro Đaković kao privatizirani dijelovi i novosnovane tvrtke, ostvaruju ukupno više od dvije milijarde kuna prihoda i zapošljavaju oko 4200 osoba. Današnja Đuro Đaković grupa ima 954 zaposlena i četiri društva u svom vlasništvu: Specijalna vozila, Strojnu obradu, Energetiku i infrastrukturu te Industrijska rješenja. U grupaciji Đuro Đaković do rujna prošle godine ostvarili su 447,8 milijuna kuna prihoda, ali i neto gubitak od 10,4 milijuna kuna. EBITDA im je pozitivna: 14,4 milijuna kuna odnosno 3,2 posto, a u odnosu na isto razdoblje u godini prije prihodi su veći 37 posto i EBITDA bolja za 30,8 milijuna kuna. Drugo tromjesečje zaredom bilježe pozitivan neto rezultat.

Na čelu s predsjednikom Uprave Tomislavom Mazalom potkraj 2014. počelo se s tehnološkim, financijskim i kadrovskim restrukturiranjem te je nedavno Đaković od holdinga postao grupa. Ulaganje od 97,8 milijuna kuna (bez PDV-a) u novu opremu i obnovu postojeće financirano je kreditom HBOR-a i vlastitim sredstvima. Do kraja rujna Đaković je imao ugovore vrijedne 559 milijuna kuna. Prema Mazalu, Đaković ima budućnost jer nije 1921. osnovan bez razloga u Slavonskom Brodu koji je na 200 do 250 kilometara od Zagreba, Sarajeva, Budimpešte i Beograda. U sklopu grupe, Đuro Đaković Specijalna vozila proizveo je sve tenkove M-84 kojima je opremljena Hrvatska vojska, a trenutačno potpuno obnavljaju tenkove stare i više od 20 godina. Proizvode i borbena vozila AMV 8×8 Patria te su kooperanti za oružne stanice na vojnim vozilima norveškom Kongsbergu i oružne stanice za američku vojsku. Očekuju otvaranje tržišta na Bliskom istoku, a velika su referencija isporuke tenkova za Kuvajt. Teretni željeznički vagoni iz civilne proizvodnje odlaze za Francusku, Njemačku i Švicarsku, što čini od 75 do 85 posto prihoda. Uz serijsku proizvodnju vagona za prijevoz cementa za francusku tvrtku Nacco, koja će se nastaviti u većem dijelu ove godine, od siječnja ponovo serijski proizvode posebne vagone od nehrđajućeg čelika za prijevoz emulzija.

Proizvodimo jedan vagon dnevno, no povećat ćemo proizvodnju na 1,5 vagona dnevno u prvom polugodištu. Neki dijelovi tvornice rade i tri smjene. U prvom dijelu 2016. poslovni rezultat bio je negativan zbog nedovoljne zaposlenosti, no trendovi su okrenuti u drugih šest mjeseci. Ove godine očekujem punu zaposlenost, što će osigurati rast veći od 20 posto – rekao je Bartol Jerković, predsjednik Uprave Specijalnih vozila koja nastavljaju s robotizacijom zavarivanja velikih sklopova. Sada zapošljavaju 460 radnika i spremni su, ističe Jerković, u samo deset mjeseci razviti novi proizvod i pokrenuti serijsku proizvodnju. Osim tvrtki iz današnje grupe, brendom Đuro Đaković koriste se i druge slavonskobrodsko tvrtke.

Industrijski park Nova Gradiška jedna je od najboljih poduzetničkih zona u Hrvatskoj. Odličan je primjer kako i grad s 14.000 stanovnika može imati sluha i snage za poticanje poduzetništva. U Industrijski park do sada je uloženo oko 30 milijuna eura te u njemu trenutačno posluje 16 poduzeća s 303 zaposlena. Riječ je o malim i srednjim poduzećima iz metaloprađivačke, drvoprerađivačke i prehrambeno-prerađivačke djelatnosti. No ova poduzetnička zona privukla je 2015. i velike poput Atlantica koji je uložio 125 milijuna kuna u tvornicu energetskih pločica čija sva proizvodnja ide u izvoz. Iste godine samoborska Klimaoprema za 37 milijuna kuna gradi tvornicu opreme za ventilaciju i klima-uređaje. Park je smješten uz međunarodni cestovni pravac E 70 i međunarodni željeznički pravac EC 10, što omogućuje povezanost s europskim tržištima na jugu i jugoistoku te olakšava logistiku. U sklopu zone djeluje i Poslovno-inovacijski potporni centar za unapređenje znanja i vještina u novim tehnologijama te primjenu inovacija. Nova Gradiška tvrtkama daje niz poticaja i olakšica poput djelomičnog ili potpunog oslobađanja od plaćanja poreza, komunalne naknade i doprinosa. Poslovna zona obuhvaća 82 hektara, ima svu infrastrukturu, cijena je 25 kuna po četvornome metru, a prostor bi se trebao proširiti na još 60 hektara državnog zemljišta. Industrijski park 2014. je osvojio je drugu nagradu Ministarstva poduzetništva i obrta za najbolju poduzetničku zonu.

Koliko je za tu županiju važna brodsko Đakovićeva industrijska zona, vidi se i iz toga što su ondje izrasle i tvrtke koje nemaju nikakve veze s metalom. Recimo, Kožul s veleprodajom i maloprodajom ručnog alata i pribora ili RIO PAK koji proizvodi i pakira prehrambene proizvode poput kave, šećera i riže. Ipak, bez Đakovićevih izdanaka ne ide, oni su i dalje na ljestvici najvećih brodsko-posavskih tvrtki. No čak sedam od deset najvećih bilježi u 2015. pad zaposlenosti i gubitak više od 200 radnih mjesta. Međutim, stvari idu nabolje. Naime, prošla godina ipak otkriva trend rasta zaposlenosti u najvećim tvrtkama, koje i tako pokazuju da se bore za opstanak na tržištu. Nadu daju i novije obiteljske tvrtke okrenute svjetskim trendovima koje se bez straha nose sa svim izazovima poslovanja.