Obračun poreza na dohodak

Na sve primitke od drugog dohotka od 1. siječnja 2017. obvezno se plaća doprinos za mirovinsko osiguranje prema stopi od 10% i doprinos za zdravstveno osiguranje prema stopi od 7,5%. Takvi primici koji se isplaćuju umirovljenicima, autorske naknade i naknade za isporučeno umjetničko djelo više nisu oslobođeni doprinosa.

Zarade koje fizičke osobe ostvaruju izvan radnog odnosa i mimo registrirane samostalne djelatnosti u poreznom se smislu smatraju primitkom od drugog dohotka. Novim Zakonom o porezu na dohodak i izmjenama Zakona o doprinosima od 1. siječnja 2017. godine uvedene su znatne novosti u fiskalnom opterećenju takvih primitaka. Riječ je o primicima koje ostvaruju trgovci putnici, akviziteri, osobe koje rade na ugovor o djelu, naknadama koje ostvaruju članovi skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, primicima koje ostvaruju članovi povjerenstava i sličnih tijela, sudski vještaci, suci porotnici, sportaši, novinari, prevoditelji, turistički vodiči, konzultanti, autori, umjetnici te svim drugim primicima koje fizičke osobe ostvaruju izvan radnog odnosa i mimo samostalne djelatnosti.

Novosti se mogu sažeti u sljedeće: za 50 posto smanjene su stope obveznih doprinosa koji se obračunavaju i plaćaju prema primicima od drugog dohotka tako da se mirovinski doprinos plaća prema stopi od 10 posto (odnosno 7,5 posto + 2,5 posto), a doprinos za zdravstveno osiguranje prema stopi od 7,5 posto. Ukinuta su dosadašnja oslobođenja od obveze doprinosa na primitke koji se isplaćuju umirovljenicima, autorske honorare i honorare za isporučena umjetnička djela, ali su i dalje ostala na snazi druga propisana oslobođenja od obveze doprinosa. Stopa poreza na dohodak prema odbitku od drugog dohotka smanjena je s 25 na 24 posto. Izmijenjeni su učinci primitaka od drugog dohotka na godišnju poreznu obvezu tako da se drugi dohotak obvezno uključuje u godišnji dohodak i kumulativno oporezuje uz primjenu godišnje porezne tarife. Uveden je novi institut tzv. malog iznosa drugog dohotka, koji se na godišnjoj razini do iznosa porezne osnovice u visini 12.500 kuna uvjetno smatra konačnim dohotkom.

Brojni su razlozi uvjetovali tako velike promjene u opterećenju primitaka od drugog dohotka porezom na dohodak i obveznim doprinosima. Razlozi nisu samo fiskalne prirode, proizlaze i iz promjena koje se događaju na tržištu rada. Različiti atipični oblici rada sve više dobivaju na važnosti tako da gotovo 400 tisuća osoba ostvaruje neki oblik zarade mimo radnog odnosa, mirovine ili samostalne djelatnosti. Osim na strani ponude i potražnje za radom, razlog sve većeg udjela drugog dohotka u ukupno isplaćenim primicima leži u manjem fiskalnom opterećenju nekih oblika drugog dohotka.

Na sve primitke od drugog dohotka od 1. siječnja 2017. plaćaju se dva obvezna doprinosa: doprinos za mirovinsko osiguranje – prema stopi od 10 posto (za osobe osigurane u drugom stupu: 7,5 posto + 2,5 posto) i doprinos za zdravstveno osiguranje – prema stopi od 7,5 posto. Isplatitelj drugog dohotka obveznik je doprinosa za zdravstveno osiguranje koji se plaća na osnovicu, a primatelj drugog dohotka obveznik je doprinosa za mirovinsko osiguranje koji se obračunava iz osnovice. Oba doprinosa obračunava isplatitelj drugog dohotka i uplaćuje na propisane uplatne račune. Od 1. siječnja 2017. godine više nisu oslobođeni doprinosi: primici prema osnovi drugog dohotka koji se isplaćuju umirovljenicima, autorske naknade i naknade za isporučeno umjetničko djelo isplaćene osobama koje nisu osigurane kao samostalni umjetnici. Osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa je isplaćeni primitak od drugog dohotka. Kod primitaka kod kojih se pri utvrđivanju osnovice za porez na dohodak priznaju paušalni izdaci u visini 30 posto (autorske naknade, primici nerezidenata od djelatnosti povezane s tiskom, radijem, televizijom, zabavnim priredbama) ili 55 posto (naknada za isporučeno umjetničko djelo) osnovica za obračunavanje obveznih doprinosa je primitak umanjen za paušalne izdatke. Doprinos iz primitka i doprinos na primitak obračunavaju se na istu osnovicu.

Novosti u poreznom opterećenju primitaka od drugog dohotka ne utječu na fiskalni položaj novinara, umjetnika i sportaša koji su prema osnovi primitaka koji se oporezuju kao drugi dohodak mirovinski i zdravstveno osigurani te slijedom toga sami plaćaju mjesečne doprinose za svoje osobno osiguranje na temelju rješenja koje im je izdala Porezna uprava. Za njih se u 2017. unekoliko snižava fiskalno opterećenje i to prema dvije osnove: smanjena je mjesečna osnovica na koju plaćaju doprinose (različita je za novinare, umjetnike i sportaše), ali su stope doprinosa ostale iste, i stopa poreza na dohodak snižena je s 25 na 24 posto.

Isplatitelji koji u 2017. tim osobama isplaćuju honorare i nadalje će, kao i do sada, samo ustezati porez na dohodak, uz priznavanje 30 posto ili 55 posto paušalnih izdataka (55 posto za umjetnike, uz potvrdu ovlaštene organizacije). Pri tome će porez obračunati prema stopi od 24 posto, uvećano za prirez. Primatelj honorara dužan je isplatitelju, pri prvoj isplati u godini, dostaviti kopiju rješenja o statusu u obveznom osiguranju, što je za isplatitelja dokaz koji mu omogućava isplatu honorara bez plaćanja doprinosa.

Osnovica za obračun poreza na dohodak je primitak umanjen za paušalni izdatak i za plaćene doprinose iz primitka (doprinosi za mirovinsko osiguranje).

Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji drugog dohotka. Primici od drugog dohotka uključuju se u godišnji dohodak i zajedno s dohotkom od nesamostalnog rada (plaće i mirovine) i dohotkom od samostalne djelatnosti podliježu godišnjem obračunu poreza na dohodak, u pravilu u posebnom postupku godišnjeg obračuna koji provodi Porezna uprava.

Godišnji dohodak će se od 2017. oporezivati prema godišnjoj poreznoj tarifi, stopama 24 posto (do iznosa godišnje osnovice u visini 210.000 kuna) i 36 posto (na dio godišnje porezne osnovice koji prelazi 210.000 kuna). Kumulativno oporezivanje na godišnjoj razini će možda, ovisno o iznosu godišnje porezne osnovice i o plaćenim predujmovima, rezultirati obvezom plaćanja razlike poreza na dohodak u visini razlike između predujmovom plaćenih 24 posto poreza i na godišnjoj razini obračunanog poreza prema stopi od 36 posto. U godišnjem obračunu poreza drugi dohodak od kojega je predujam poreza plaćen prema stopi od 24 posto na godišnju poreznou osnovicu do 12.500 kuna uvjetno će se smatrati konačnim dohotkom. Poreznom obvezniku koji na godišnjoj razini ostvari drugi dohodak do toga iznosa proširit će se porezni razred za primjenu stope od 24 posto i osoba neće prema osnovi drugog dohotka imati obvezu plaćanja razlike poreza.