Plaćanje se u pravilu mora planirati. Većina državnog proračuna zadana je obvezama koje proizlaze iz zakonskih i podzakonskih propisa. Naravno da korisnici proračuna ne mogu do najniže razine i detalja uvijek unaprijed znati što će sve plaćati u godini za koju je prihvaćen državni proračun, ali anticipiranje potrošnje preduvjet je izrade državnog proračuna, koji već svojim sadržajem ograničava neplansku potrošnju – tvrdi Ivana Jakir Bajo, glavna državna rizničarka.
Postoje proračunski korisnici koji su izvan sustava Riznice i na čija plaćanja Riznica ne utječe. Unatoč tomu oni moraju poslovati u skladu s odredbama Zakona o proračunu. Takav je HZZO, koji troši 20-ak milijardi kuna na godinu, a zdravstvo je u minusu od 2,5 milijardi kuna.
Imajući to na umu, važno je da o tome saznanja imaju i oni koji sudjeluju u natječajima, pa je nužno takve odredbe uključiti i u natječajnu dokumentaciju, ali i u druge dokumente. Na taj se način zainteresiranim jasno daje do znanja kako je sklapanje ugovora uvjetovano dobivanjem suglasnosti Vlade, odnosno ministra financija. Ako se tako ne postupi, smatrać će se da su prekršene odredbe Zakona o proračunu, što za sobom vuče i prekršajnu odgovornost, odnosno pokretanje prekršajnog postupka – zaključuje Jakir Bajo.
