Preporuke i naloge Državne revizije, a u 2015. godini 29,2 posto takvih preporuka i naloge nije izvršeno, bit će razrađen model sankcioniranja.
Uvođenjem tog pristupa subjekte revizije, i pravnu i odgovornu osobu tj. čelnika (npr. ministra), sankcioniralo bi se u slučaju da ne poduzmu mjere radi postupanja prema nalozima i preporukama Državnog ureda za reviziju izrečenima u prethodnom razdoblju. Isto tako, sankcije u vidu novčanih kazni predviđene su za subjekte revizije ako u propisanom roku ne dostave Državnom uredu za reviziju plan izvršenja naloge i preporuka – upozorava Jakir Bajo. Prema podacima Ministarstva financija, trenutačno se Nacrt prijedloga zakona o Državnom uredu za reviziju nalazi u segmentu procjene učinaka propisa. Nacrtom se želi, osim sankcioniranja subjekata revizije i odgovornih osoba, jasnije odrediti tko su subjekti revizije i što obuhvaća taj postupak, želi se uvesti i mogućnost angažiranja posebnih stručnjaka kao vanjskih suradnika radi rješavanja specifičnih problema, kao i produljit rok za dostavu izvješća. Cilj nove zakonske regulative jest dodatno unaprijediti sustav kontrole rashoda.
No, s obzirom na to da ministri nisu nostradamusi, ne može predviđati baš svaku lipu u godini. Kao i u biznisu, dogode se neplanirane situacije, možda prilike za ulaganje i tako dalje. Iako je planiranje preduvjet izrade državnog proračuna, čime se ograničava neplanska potrošnja, moguće je za određene projekte preraspodijeliti novac. Da bi se preraspodjela mogla napraviti, nužno je da u državnom proračunu postoji aktivnost za takvu namjenu, ali može se preraspodijeliti s drugih proračunskih stavaka najviše do pet posto rashoda i izdataka na proračunskoj stavci koju je donio Hrvatski sabor, koja se umanjuje, a za osiguranje sredstava nacionalnog učešća za financiranje projekata EU do 15 posto. Tim je pravilom naglašena snaga Hrvatskog sabora, koji donosi državni proračun, i bez njega se proračun ni ne može znatnije mijenjati – kaže Jakir Bajo.
