Minimalna plaća

Poduzetnici će najprije osjetiti poreznu reformu, ali još čekaju pravilnike koje pišu – poreznici. Dalekosežni će biti i dosezi nove javne nabave s ekonomski najisplativijom ponudom. Država najavljuje i jednostavnije investiranje te otvaranje istraživanja ugljikovodika u Dinaridima.

Natoč svim visokoparnim najavama s polovine 2016., uporaba pećata u korespondenciji s državom uspjela je preživjeti. Kao u slučaju svakoga pravog ‘vapovrarea’, najave će uskoro biti posve zaboravljene, a pečati će se nastaviti upotrebljavati ne samo ove i 2017. godine, nego još dugo. Može li i biti drugačije u državi koja je toliko birokratizirana kao Hrvatska? No neke druge prošlogodišnje najave pretočene su u propise te će im se poduzetnici, milom ili silom, već od 1. siječnja 2017. godine morati prilagoditi i početi ih primjenjivati.

Najveći dio novosti donijela je famozna porezna reforma u produkciji ministra financija Zdravka Marića. Razumljivo, jer se u sklopu te reforme mijenja čak 17 zakona. Bez Marićeva porezne reforme protekla politički burna godina činila bi se gotovo potpuno izgubljenom, što zbog objektivnih, a što zbog subjektivnih okolnosti. Iako se čini da je prošlo mnogo više vremena, prije točno godinu dana odigrale su se poznate konzultacije na kojima je Božo Petrov najavio prekid pregovora o formiranju parlamentarne većine sa SDP-om. Događaji potom poznati su, protekle je još mjesec dana do formiranja Oreškovićeve vlade, privremeno financiranje potrajalo je do proračuna iz ožujka, a ljeto i jesen donijeli su nove sukobe, detronizaciju Karamarke i Oreškovića i nove izbore. Najava je bilo mnogo, posebno u izbornim kampanjama. Ali ipak bez Marićeva porezne reforme vlada Andreja Plenkovića, koja je kontinuitet većine Mosta i HDZ-a, ne bi se imala čime pohvaliti. Sama reforma, unatoč najavama ministra financija nije prošla prijeku potrebnu široku javnu i stručnu raspravu, ali nezadovoljni glasovi ipak su izostali. Tko se i može pobuniti kad će, prema procjeni ministra financija, već u prvoj godini provođenja reforme rad i kapital biti između 1,8 i dvije milijarde kuna manje porezno opterećeni.

Generalno govoreći, mogu reći da porezna reforma definitivno donosi rasterećenje u fiskalnom smislu. Šteta je što neće donijeti veće pojednostavnjenje u proceduri naplate i izračuna poreza, a bilo je takvih najava. I šteta je što nije bilo snage i političke volje za ukidanje još nekih dosadašnjih olakšica poput primjerice niskoga poreznog opterećenja osoba koje ostvaruju dohodak od iznajmljivanja imovine ili olakšica obrtnicima na područjima I. kategorije – rekla je za Lider porezna stručnjakinja dr. Marija Zuber, inače i redovna Liderova suradnica za porezne savjete. Od 1. siječnja, što se tiče građana odnosno zaposlenika, ipak će biti pojednostavnjena i procedura i izračun. Smanjenjem broja razreda i povećanjem neporezivog dijela dohotka s 2600 na 3800 kuna, pola milijuna građana od 2017. godine uopće neće plaćati porez na dohodak, a većina od 1,2 milijuna plaćat će manji porez. Osim toga, godišnji obračun poreza radit će prema službenoj dužnosti nadležna porezna uprava.

Najbolje će proći oni s najvišim plaćama i bez uzdržavanih članova kućanstva, a skupina koju će Marićeva porezna reforma nešto oštrije zahvatiti su umjetnici i autori, koji više neće biti oslobođeni plaćanja doprinosa. Interesantno je i što će se ponešto povećati osnovica za obračun doprinosa za ostale obvezne osiguranike, obrtnike, poljoprivrednike i slobodna zanimanja, iako je prosječna plaća pala.

Poduzetnici općenito također imaju razloga biti zadovoljni, s iznimkom ugostitelja, kojima bi povećanje PDV-a s 13 na 25 posto moglo donijeti i više od milijardu kuna novih troškova na godišnjoj razini. Ali s druge strane, stopa poreza na dobit smanjiti će se od 1. siječnja s 20 na 18 posto za prihod veći od tri milijuna kuna, a za prihod ispod te granice pasti s 20 na 12 posto. Trgovci automobila i poduzetnici pozdraviti će što će im trošak nabave vozila za osobni prijevoz povećati odbijak pret-poreza s današnjih 30 na 50 posto, a svima će sigurno odgovarati jednako povećanje reprezentacije kao porezno priznatog rashoda. Među gospodarskim granama znatno će profitirati poljoprivreda, koja može očekivati smanjenje troškova proizvodnje, budući da će PDV na poljoprivredni materijal – poput sjemena, sadnica, gnojiva, pesticida i drugih agrokemijskih proizvoda – pasti na 12 posto. PDV će biti smanjen i za još neke neobične proizvode i usluge, poput pogrebnih usluga i autosjedalica.

No bez obzira na znatno porezno rasterećenje i gospodarstva uopće i rada, stručnjaci upozoravaju da tek treba donijeti pravilnike koji će razraditi zakonske tekstove, a u koje neće biti uključeni akteri izvan Porezne uprave.

U vezi s poreznom reformom, upozorio bih da dvadesetak pravilnika koji će razraditi promijenjene zakone izrađuju službenici Porezne uprave. Mišljenja sam da službenici koji provode drugostupanske procese ili koji jednostavno nisu nomotehnički obučeni, ne bi trebali pisati pravilnike, barem ne bez pomoći drugih aktera i stručnjaka, jer postoji bojazan da će ih napisati sami za sebe, odnosno onako kako njima odgovara i kako oni doživljavaju ulogu Porezne uprave, radi lakše provedbe oporezivanja, što ne mora uvijek biti u skladu s ciljem koji se donošenjem zakona želio postići, pogotovo kad govorimo o olakšanju poslovanja najvećem broju poduzeća i subjekata. Ministarstvo je trebalo formirati skupinu s vanjskim suradnicima koja bi barem kontrolirala izradu pravilnika, kako se zakon ne bi derogirao i kako Porezna uprava ne bi bila u situaciji da u pravilu gubi postupke pred upravnim sudom ili da se svrha propisa u stvarnosti ne ostvaruje. Pravilnik je u poreznom pravu neopredijeno postao i jači izvor prava od samog zakona, pa ovako nastaje situacija da te kadija tuži i sudi, a onda još i piše propise – rekao nam je odvjetnik Danijel Pribanić.

Dok se čekaju podzakonski akti o kojima će ovisiti uspješni porezni postupci i dok se broji tko će i koliko profitirati novom poreznom reformom teškom dvije milijarde na godinu, ispod radara prošla je novost da će nakon prve godine primjene reforme biti uveden porez na nekretnine.

U ogromnoj masi poreznih novota utopio se porez na nekretnine. Ali upozorio bih na neke još starije dugove izvršne i zakonodavne vlasti. Klasična novost koju čekamo, a koju dosad nismo dočekali novi je Zakon o izvanparničnom postupku, koji čekamo doslovno više od 100 godina kad je originalno napisan. Da je netko i 1991. godine rekao da ćemo dočekati 2016. da se ništa ne napravi u vezi s time, ne bih mu vjerovao. Ali da dočekamo još 100 godina, sad se ne bih iznenadio. Zakon o najmu stanova još jedan je od starih dugova. Sjetite se, 1998. Ustavni sud je ukinuo mnogo odredbi i naložio da se u pola godine zamijene ustavnim, ali nije se dogodilo ništa, osim jednog čitanja iz 2000. godine. Nema naznaka da će se išta i dogoditi – istaknuo je profesor na Pravnom fakultetu u Splitu Hrvoje Kačer.

Prema dosad objavljenim planovima normativnih aktivnosti i najavama ministara, Kačer je u pravu u vezi sa zakonima na koje je upozorio, ali Vlada će u 2017. godini svejedno imati prilično posla. Među najvažnijim novostima koje se očekuju svakako je uređenje nepoštene trgovačke prakse, osiguranje radničkih potraživanja posebnim zakonom, pojednostavnjenje izvlaštenja za projekte financirane iz fondova EU, set pravosudnih zakona kojima će biti nastavljena reorganizacija pravosuđa, povezivanje katastra i zemljišnika te novo uređenje obnovljivih izvora energije, ugljikovodika, tržišta plinom te tržišta toplinskog energijom.

Ideja nam je svim tim zakonima ubrati investicije i uskladiti ih sa zahtjevima Europske unije. Vrlo brzo predstavit ćemo Zakon o ugljikovodicima, provesti široko javno savjetovanje o njemu te očekujem da ćemo već u rano proljeće raspisati natječaje za nova polja na kopnu, točnije na području Dinarida. Plan je na taj način povećati eksploataciju ugljikovodika, što je garancija opstanka sisačke i riječke rafinerije – kratko je najavio državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ante Čikotić.

Osim toga da će banke u 2017. godini moći otpisati loše kredite i porezno ih odbiti, nezamijećeno je prošla i novost da će isto, i to trajno, svi gospodarski subjekti moći napraviti za nenaplativa potraživanja poput duga građana u stečaju potrošača. Kod banaka to se odnosi na oko 21 milijardu kuna plasmana, a za druge gospodarske subjekte nema podataka.

Posebna priča u Marićevoj reformi je PDV na električnu energiju. Opskrbljivačima strujom pad PDV-a s 25 na 13 posto trebao bi donijeti oko milijardu kuna na godišnjoj razini, što je podgrijalo nadu u pad cijene električne energije. No padom PDV-a vjerojatno će se amortizirati dio obveza za subvenciju cijena za ‘zelenu’ energiju. Vladine najave da će energija za kućanstva pojeftiniti, a za industriju ostati barem iste cijene trebale su biti ispunjene već na ovotjednoj sjednici Vlade. Naime, na Vladinim koordinacijama i užem kabinetu ovog se tjedna raspravljalo o modelima rješenja problema cijene energije i podmirenja obveza proizvođačima iz obnovljivih izvora. Do zaključenja teksta još nije bio odabran model koji bi trebao biti implementiran Vladinom uredbom, s obzirom na to da Sabor ima zimsku stanku.

No Marićeva porezna reforma ipak nije jedina novost s kojom će Hrvatska ući u 2017. godinu. Od početka iduće godine Jadrolinija izlazi na tržište, odnosno tržište će moći doći k njoj. Naime, 1. siječnja 2017. godine istječe prijelazno razdoblje za zaštitu linijske plovilbe koje je dogovoreno u pregovorima s EU. To u praksi znači da će se brodari iz zemalja članica EU moći javiti i osvojiti bilo koje nove koncesijske natječaje hrvatskih morskih luka za linijski prijevoz. A u turizmu će stupiti na snagu novi pravilnici koji će olakšati kriterije i promijeniti metodologiju bodovanja za kategorizaciju hotela, kampova i turističkih ugostiteljskih objekata.

Od 1. siječnja stupa na snagu i novi Zakon o javnoj nabavi, koji nakon duge rasprave i zahtjeva uvodi najbolju ekonomsku ponudu kao najvažniji kriterij za odabir ponuđača. Ipak, baš će se taj dio Zakona početi primjenjivati nakon pola godine, kako bi Ministarstvo gospodarstva imalo dovoljno vremena za izradu razradbenih pravilnika i edukaciju korisnika javne nabave. Edukacija je pritom ključna, jer kriterij najbolje ekonomske ponude otvara mogućnost pogodovanja pojedinim natjecateljima, a upravo bojan od toga bio je razlog zašto se toliko dugo inzistiralo na najjeftinijoj ponudi kao ključnom kriteriju.

Na kraju, osim ovih novosti i planiranih aktivnosti u 2017. godini Hrvatska očekuje i rezultate arbitraža s Molom, a odvjetnik Pribanić upozorava i na eventualne nove postupke koji bi mogli uslijediti zbog regulatornih aktivnosti države.

Osim propisa, mislim da bi sljedeću godinu mogle obilježiti i reakcije na regulativne aktivnosti države zbog povrede tržišnih sloboda te bismo mogli svjedočiti i nekim novim investicijskim arbitražama i sudskim sporovima, kao posljedicama pojačanih inspekcija ispravnosti hrane ili eventualnoga nesretnog rješenja za proizvođače energije iz obnovljivih izvora. Očekujem i veći pritisak Europske komisije na našu vladu u cilju usklađivanja prakse s pravnom stečevinom EU i nastanak novih sporova pred sudom EU u Luksemburgu. Osnovno je načelo europskog prava da regulatorna aktivnost ne smije diskriminirati te da treba biti razmjerna, ali među svim najavama ima i glasova da će se postupati drugačije – rekao nam je Pribanić.

Možda je ironično što porezno rasterećenje dolazi baš u godini kad na naplatu stiže 27 milijardi kuna obveza po državnim kreditima, pozajmicama i jamstvima. Ali je očito toliko potrebno da ga ni Hrvatska nije mogla zaobići. Ishodi arbitraža mogli bi u kratkom roku usmjeriti daljnju fiskalnu politiku, pa je, između ostalog, i zbog toga važno da budu pozitivni.