HNB-ovo preferiranje uvoznika s pomoću tečaja, a bez odgovarajućih mjera koje izvoznicima nadoknađuju štetu koju im prejaka kuna nanosi, nas, a tako i Hrvatsku, stoji oko četiri tisuće radnih mjesta na godinu. Što je socijalno teže: imati veću ratu za kredit ili ostati bez posla?
Rekli ste da će se izvoznici sami pozvati u Vladu ne dobijete li poziv. U međuvremenu ste se sastali s ministricom Dalić, kakvi su dojmovi? To je bilo rečeno u šali. Da, u međuvremenu smo imali ranije dogovoren sastanak s ministricom Dalić na temu izvoza, proračuna, porezne reforme i očekivanja izvoznika od Vlade. Zadovoljni smo sastankom. Kao izvoznici svjesni smo da su Hrvatskoj sljedeće dvije godine bitne za otplatu dugova i da nije realno očekivati od HNB-a i Vlade politiku slabe kune, ali isto tako očekujemo neke horizontalne mjere koje bi pomogle jačanju izvoza.
Koje su to mjere? Te su mjere dominantno vezane uz HBOR. Dogovoreno je da će se uskoro sastati predstavnici HIZ-a, Vlade i HBOR-a da vidimo gdje postoji prostor za poboljšanje. Kapitala ima, to nije problem, samo je pitanje percepcije rizika i troška toga kapitala. Treba vidjeti postoji li prostor da se trošak kapitala smanji, ne pojedincima nego horizontalno, te kako to pretočiti u mjere za sve izvoznike. Osim nižih kamata tu je i pitanje jamstava za izvozne poslove, stvaranje popisa tvrtki s dobrim bonitetom za koje bi jamčila naša izvozna banka itd.
Što HBOR-u nedostaje da postane prava izvozna banka? Na koga bi se trebao ugledati? HBOR je već sad vrlo dobra izvozna banka, ali uvijek postoji prostor za napredak i o tome planiramo razgovarati. Ne treba odbacivati druge funkcije HBOR-a, ali se izvozna funkcija mora učiniti još jačom i efikasnijom. Treba napraviti usporedbu s drugim izvoznim bankama i njihovim opusom aktivnosti. Sigurno je njemački KfW jedna od najboljih banaka na svijetu, rezultat se vidi u količini izvoza u odnosu na proizvodnju, koji je znatno veći od svih razvijenih zemalja. Ali ima i manjih zemalja, poput Austrije i Finske, koje su efikasne u tom smislu. HBOR-u, a i cijeloj Hrvatskoj veliki je nedostatak što je deficitarna s vlastitim kapitalom te kada se zadužuje kod vjerovnika, mora navesti svrhu i ciljeve zaduženja. HBOR-u je sigurno u interesu razvoj proizvodnje u Hrvatskoj i izvoz, ali zašto bi to bilo u interesu nekom stranom kreditoru?
