Home / Tvrtke i tržišta / JANAF naftovodom spaja srednju i jugoistočnu Europu

JANAF naftovodom spaja srednju i jugoistočnu Europu

Naftovodom dugim 622 kilometra koji se iz Omišlja na Krku proteže prema mađarskoj, srbijanskoj i bosanskohercegovačkoj granici upravlja tvrtka Jadranski naftovod, JANAF, čija je većinska vlasnica hrvatska država. Osim upravljanja naftovodom, JANAF-ova je temeljna djelatnost skladištenje naftne i naftnih derivata te prekrcaj tekućih tereta. JANAF-ov naftovod opskrbljuje sirovom naftom, dopremljenom tankerima u Omišalj iz različitih dijelova svijeta i iz ruskog naftovoda Družba, osam rafinerija u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Osim hrvatskoga, tvrtkino su tržište Mađarska, Slovačka, Češka, BiH i Srbija. JANAF je jedna od strateških hrvatskih tvrtki čija je povijest počela 1974. gradnjom terminala u Omišlju iz kojega je prva nafta krenula 1979. Predsjednik je Uprave te tvrtke sa sjedištem u Zagrebu dr. sc. Dragan Kovačević. JANAF zapošljava 380 ljudi i iz godine u godinu posluje s dobiti; njegove su dionice izlistane na Zagrebačkoj burzi. Jedna je od rijetkih hrvatskih tvrtki koje nemaju ni kune kredita iako je u posljednje vrijeme u razvoj uloženo više od milijardu kuna.

JANAF od Omišlja uskoro želi napraviti Jadranski centar za skladištenje naftne i derivata, u čemu mu pomaže i stajalište Europske unije da je tvrtka iznimno važna za energetsku sigurnost Europe. Najbolja poslovna godina u njegovoj povijesti bila je 2015., kad su prihodi porasli za 48 posto u odnosu na godinu prije, a neto dobit povećana je za 103 posto. Međutim, 2016. bit će još bolja. Pokazuju to rezultati poslovanja u prvih devet ovogodišnjih mjeseci, kad je ukupni tvrtkin prihod narastao za 9,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a ukupni je rashod smanjen za 3,9 posto u odnosu na isto razdoblje; dobit je pak rasla za 33 posto i iznosi 229,2 milijuna kuna. Oko 70 posto prihoda ostvareno je u poslovanju sa stranim kupcima, a izvoz je ove godine u odnosu na prošlu porastao za 20 posto i sad čini oko 80 posto. JANAF i u 2017. očekuje rast prihoda zahvaljujući potpisanim dugoročnim ugovorima; ukupna je vrijednost svih potpisanih ugovora prošle i ove godine otprilike pola milijarde kuna. Ugovor o višegodišnjem skladištenju potpisan je s Vitolom S. A., a s Crodux derivatima dva sklopljen je dugogodišnji ugovor o dodatnim kapacitetima skladištenja naftnih derivata na terminalima Omišalj i Žitnjak. Ukupna je vrijednost tih dvaju ugovora veća od 125 milijuna kuna.

Višegodišnji ugovor o transportu naftne na dionici Omišalj – Gola potpisan je i s Unipetrolom RPA u Pragu. Taj ugovor pokazuje da su inozemni poslovni partneri prepoznali JANAF kao sigurnu i pouzdanu partneru čija je usluga na najvišoj svjetskoj razini.

Kako bi predstavio svoje usluge, JANAF je u Zagrebu nedavno organizirao drugu međunarodnu naftnu konferenciju ‘Izazovi i jačanje suradnje kao pokretači rasta’ na kojoj su se okupili naftni stručnjaci iz cijele Europe. Tom se konferencijom predstavio kao važan čimbenik u energetskoj sigurnosti ovog dijela Europe. Zbog istog je povoda prošle godine održana njegova stručna radionica ‘Rastuća uloga JANAF-a u europskoj sigurnosti opskrbe naftom do 2030.’ na kojoj su sudjelovali predstavnici domaćeg i europskog energetskog sektora te naftnih tvrtki i dobavljača koji su govorili o najnovijim događajima i trendovima u globalnoj i europskoj naftnoj industriji.

Iza JANAF-ova uspjeha stoji veliko ulaganje; u posljednjih pet godina u tvrtkin je razvoj uloženo više od milijardu kuna. Financirani su razvoj spremničkih kapaciteta i pogona za poboljšavanje učinkovitosti operacija na terminalima, zaštita okoliša i sigurnost te energetska učinkovitost. Radi povećanja sigurnosti opskrbe sirovom naftom i njezina transporta, JANAF je modernizirao elektroenergetski sustav, uveo novi sustav nadzora i upravljanja SCADA i GIS, informacijsko-komunikacijski sustav i drugo. Upravo se grade dva nova spremnika za skladištenje srove naftne na Terminalu Omišalj i završava projekt podmorskog naftovoda, dijela projekta od zajedničkog interesa Europske unije ‘Naftovodi JANAF Adria’, kojima će se povećati sigurnost transporta i opskrba potrošača naftom. JANAF provodi taj projekt. Riječ je o obnovi, dogradnji, održavanju i povećanju kapaciteta postojećih naftovoda JANAF i Adria koji povezuju Omišalj s južnom Držom. Projekt je nužan za provedbu prioritetnog energetskog infrastrukturnog naftnog koridora koji povezuje područje opskrbe naftom u srednjoistočnoj Europi te za interoperabilnost naftovodne mreže u srednjoistočnoj Europi radi povećanja sigurnosti opskrbe i smanjenja rizika utjecaja na okoliš.

Svrha je projekta povećanje sigurnosti opskrbe sirovom naftom država članica EU i zemalja jugoistočne Europe; njegovi su promotori JANAF i Transpetrol iz Slovačke. Te tvrtke samostalno realiziraju projekte u svojim zemljama.

JANAF-ovi projekti pridonose sigurnosti opskrbe država članica EU Hrvatske, Mađarske, Slovačke, Češke i zemalja jugoistočne Europe BiH i Srbije jer se sve rafinerije u navedenim zemljama mogu opskrbljivati iz smjera Omišlja.

Projektirani kapacitet cjevovoda međunarodnog sustava transporta naftne od Omišlja do domaćih i stranih rafinerija u istočnoj i srednjoj Europi jest 34 milijuna tona naftne na godinu, a instalirani 20 milijuna. U JANAF-ovu su sustavu prihvatno-otpremni terminal Omišalj na otoku Krku sa skladišnim prostorom od 1.000.000 prostornih metara za naftu i 60.000 za naftne derivate te pripadajućim pumpnim i mjernim stanicama Luke Omišalj i cjevovod dugačak oko 622 kilometra koji se pruža u pravcima Omišalj – Sisak, Sisak – Virje – Gola, Virje – Lendava, Sisak – Slavonski Brod i Slavonski Brod – Sotin. Njegov su dio i prihvatno-otpremni terminali u Sisku, Virju i Slavonskim Brodu sa skladišnim prostorom (u Sisku od 500.000 prostornih metara i Virju od 40.000 prostornih metara) te pripadajućim pumpnim i mjernim stanicama. Tom sustavu pripada i podmorski naftovod Omišalj – Urinj koji povezuje Terminal Omišalj i INA-Rafineriju naftne Rijeka te Terminal naftnih derivata JANAF – Žitnjak u Zagrebu. Za skladištenje naftne, JANAF ima kapacitet od ukupno 1,54 milijuna prostornih metara i 202.000 prostornih metara za skladištenje naftnih derivata.

Ciljevi su projekta povećanje sigurnosti opskrbe sirovom naftom zemalja srednje i jugoistočne Europe, razine zaštite okoliša, sigurnosti i zaštite ljudi i opreme te sigurnosti transporta naftne i poboljšanje interoperabilnosti naftovodnog sustava. JANAF-ov je cilj pozicionirati se kao važan partner na energetskoj karti Europe, zajamčiti siguran i kvalitetan sustav transporta srove naftne te skladištiti sirovu naftu i naftne derivate primjenom najviših svjetskih tehnoloških standarda u brizi za očuvanje i zaštitu okoliša, zdravlje i sigurnost zaposlenika. Tvrtka je članica Mediteranske grupe naftne industrije (MOIG) i Grupe za upravljanje naftovodnim sustavima u Europskoj udruzi naftnih kompanija za zaštitu okoliša, zdravlje i sigurnost u preradi i distribuciji (CONCAWE i OPMG).

Također, društveno odgovorno posluje, što se ogleda u zapošljavanju, brizi za okoliš i zaposlenike te ulaganju u društvenu zajednicu. JANAF-ovo je poslovanje transparentno. Komunicira sa stručnom i strukovnom javnošću, posvećuje pozornost edukaciji zaposlenika, tehnološkom razvoju i posebno zaštiti okoliša te vrlo često podupire razne projekte u lokalnim zajednicama duž trase naftovoda.