Hrvatsko gospodarstvo na putu je gospodarskog oporavka. Nakon višegodišnje krize i šest uzastopnih godina gospodarskog pada tijekom kojih se BDP realno smanjio za 11 posto, industrijska proizvodnja za 14,6 posto, a broj zapošlenih za 12,7 posto u 2015. u odnosu na 2008., Hrvatska je prošle godine zabilježila vrlo skroman oporavak. U odnosu na države članice Europske unije u tom se razdoblju udaljavala od prosjeka Europske unije, a ostale su države konvergirale. Naša se u situaciji u kojoj je na ranglisti razvijenosti Europske unije prestiže Rumunjska i sve brže sustiže Bugarska.
Takav položaj hrvatskoga gospodarstva unutar Europske unije daleko je od njegova stvarnog potencijala jednako kao što je mjesto koje Hrvatska treba zauzimati u Europskoj uniji daleko od začelja ljestvice razvijenosti. No makroekonomski pokazatelji za ovu godinu upućuju na ubrzanje gospodarskog oporavka. BDP je zabilježio realan rast u prva tri tromjesečja ove godine od 2,7 posto, 2,8 posto i 2,9 posto, nedvojbeno zbog ubrzanja ekonomske aktivnosti, na što su upućivali i drugi makroekonomski pokazatelji, od trgovine na malo do industrijske proizvodnje.
Prema najnovijim, jesenskim ekonomskim prognozama Europske komisije, Hrvatska će ostvariti gospodarski rast od 2,6 posto na godinu, što je više od većine država srednje i istočne Europe i prosjeka Europske unije, zbog čega će se napokon pomaknuti s dna ljestvice. Takvi pokazatelji bude optimizam. Međutim, nova hrvatska vlada na taj optimizam gleda kao na priliku i poticaj da sustavnim mjerama dodatno ojača pozitivne trendove, još snažnije potakne gospodarstvo i postavi ga na čvrste i zdrave temelje. U današnjoj situaciji ekonomskih neizvjesnosti u svijetu nužnost izgradnje jakog i ot-
